OIE

IRENA: Svetski kapacitet elektrana na obnovljive izvore 2021. premašio tri teravata

Foto: JoergGastmann from Pixabay

Objavljeno

13.04.2022.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

13.04.2022.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Elektrane na obnovljive izvore su na kraju prošle godine činile 38,3 procenta ukupnih svetskih kapaciteta, navodi IRENA u svom godišnjem statističkom izveštaju. Zbirna snaga je skočila 9,1 odsto na 3,06 teravata. Turska i Grčka su u ovom sektoru najdominantnije u Jugoistočnoj Evropi, ali još neke zemlje hvataju zalet.

Novi podaci Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) pokazuju da je ekspanzija na polju energije iz obnovljivih izvora 2021. nastavljena i da se tempo podiže uprkos brojnim izazovima i neizvesnosti na globalnom planu. Hidroelektrane su zadržale prvo mesto u ukupnom kapacitetu proizvodnje struje, sa 1,23 teravata, otkriva izveštaj Statistika kapaciteta iz obnovljivih izvora 2022. (Renewable Capacity Statistics 2022).

Solar i vetar ukupno čine 88 procenata svih novih kapaciteta na obnovljive izvore. Solarne elektrane su zauzele prvo mesto po rastu, 19 odsto, a slede vetroturbine sa 13 procenata. Agencija je istakla da je zbirna snaga fotonaponskih kapaciteta pretekla vetroelektrane: 849 prema 825 gigavata.

Sektor vetroelektrana je povećan za 93 gigavata, u poređenju sa 110 gigavata zabeleženih za 2020. godinu

Treba pomenuti i da je Globalni savet za energiju vetra (GWEC) u svom nedavnom godišnjem izveštaju naveo da je kapacitet u sektoru vetra skočio 12 odsto na 837 gigavata. Po njegovim projekcijama, nivo od jednog teravata bi trebalo da bude dostignut u drugoj polovini 2023. godine.

Više od pola novoinstaliranih kapaciteta na obnovljive izvore činile su solarne elektrane, 133 gigavata, saopštila je IRENA a slede vetroparkovi sa ukupno 93 gigavata u poređenju sa revidiranih 110 gigavata iz 2020. Snaga novih vetroelektrana na vodi je 21 gigavat, što je najviše do sada.

S elektranama na obnovljive izvore koje su 2021. puštene u rad, ukupna snaga je skočila 9,1 odsto odnosno 257 megavata i pređen je nivo od tri teravata, pokazuje statistika. Ukupan kapacitet je dostigao 3,06 teravata. Prag od dva teravata je dostignut 2016. godine. Nominalni rast je 2020. iznosio 266 megavata, po ovim brojkama.

 

Elektrane na obnovljive izvore čine 81 odsto ukupnih novih kapaciteta

Udeo zelenih kapaciteta u celokupnoj ekspanziji iznosi rekordnih 81 odsto. Na obnovljive izvore su na kraju prošle godine radile elektrane koje čine 38,3 ukupnih kapaciteta za proizvodnju struje, u poređenju sa 36,6 odsto iz 2020. godine. Taj nivo je 2012. iznosio samo 26,2 odsto.

Udeo obnovljivih izvora u instalisanim svetskim kapacitetima za proizvodnju struje povećan je za samo devet godina sa 26,2 na 38,3 odsto

Evropska unija je prošle godine povećala svoje zelene kapacitete 6,8 procenata na 512 gigavata, a njihov udeo je porastao 1,6 procentnih poena na zavidnih 79,6 odsto. Što se tiče zemalja članica tog 27-članog bloka u Jugoistočnoj Evropi, samo je Kipar imao rast iznad proseka, 21,5 odsto na 486 megavata, za šta je uglavnom zaslužan solar. Ipak, udeo obnovljivih izvora u toj ostrvskoj zemlji je na kraju 2021. stigao tek do 24,5 odsto.

Kapacitet je u Grčkoj podignut 5,5 odsto na 11,5 gigavata, što čini 54,5 odsto priključene snage. Vetar i solar čine gotovo celokupno godišnje povećanje.

Bugarska je postigla rast od 2,1 odsto na 4,5 gigavata, pogonjen ekspanzijom kapaciteta vetroelektrana od 8,1 odsto na 1,2 gigavata. Hrvatska je ukupno napredovala 6,1 odsto, najviše u sektoru vetra, i dosegla 3,5 gigavata.

Ekspanzija u Turskoj jača nego u EU, ali skliznula ispod svetskog proseka

Preostale države članice EU i većina zemalja u regionu nisu ostvarile velik ili ikakav rast. S druge strane, Turska je 2021. nastavila s impresivnom ekspanzijom u sektoru obnovljivih izvora, sa 8.2% na 53,2 gigavata, mada je došla niže od svetskog proseka, za razliku od prethodne godine.

Kapacitet vetroelektrana u toj zemlji je skočio zadivljujućih 20,1 odsto na 10,6 gigavata.

Turska je upravo objavila da je njen ukupni kapacitet za proizvodnju struje u martu premašio sto gigavata, a da elektrane na obnovljive izvore čine 54 odsto. Ta zemlja planira da do 2030. izgradi vetroelektrane od još 20 gigavata. Po nekim procenama, njen potencijal za vetroelektrane na vodi je 70 gigavata.

U dokumentu kojeg je objavila IRENA stoji da je zbirna snaga fotonaponskih postrojenja u Turskoj prošle godine porastao 17,2 odsto na 7,8 gigavata. Rast u sektoru bioenergije zadivljuje još više: 49 procenata na 1,6 gigavata, a gotovo jednako je podeljen na biogas i kategoriju čvrstih biogoriva i otpada.

Srbija, Albanija i BiH hvataju zalet u domenu solara

Budući da se gotovo apsolutno oslanja na hidroelektrane, Albanija ima jedan od najvećih udela obnovljivih izvora u kapacitetima za proizvodnju električne energije na svetu, 95,9 odsto, a taj nivo je ostao nepromenjen na godišnjem nivou.

Zeleni kapaciteti su u Severnoj Makedoniji skočili 16,7 odsto na 963 megavata, tvrdi IRENA, koja je čitav porast pripisala hidroelektranama. Kosovo* je postiglo ekstreman rast u relativnom smislu, 77 odsto, ali su ukupni kapaciteti u sektoru obnovljivih izvora dostigli tek 242 megavata. Naime, tamo je prošle godine puštena u rad jedna vetroelektrana od 105 megavata. Kosovski udeo zelenih kapaciteta se tako popeo sa 9,6 na i dalje neuglednih 15,8 odsto.

Javni podaci o fotonaponskim kapacitetima na Zapadnom Balkanu su prilično nepouzdani. Po agencijinoj računici, Albanija je povećala snagu za pet megavata na 22 megavata, Bosna i Hercegovina je 2021. dodala 18 megavata i stigla na 53, a Srbija je imala povećanje sa 31 na 52 megavata.

Kosovo* je ostalo na deset megavata, dok je Crna Gora uvećala kapacitet solara za jedan megavat na sedam megavata. Za Severnu Makedoniju nije bilo promene, nakon što je IRENA pre godinu dana objavila da je ukupna snaga fotonaponskih postrojenja u toj zemlji 2020. podignuta sa 26 na 94 megavata.

Po podacima za prošlu godinu, udeo obnovljivih izvora u ukupnim kapacitetima u Srbiji spušten je sa 37 na 34,8 odsto.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

HEP-izgradi-reverzibilnu-hidroelektranu-Blaca-pola-gigavata

HEP se sprema da izgradi reverzibilnu hidroelektranu Blaca od pola gigavata

13. april 2022. - Kapacitet za turbinski režim rada HEP-ove reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata

Za privredu u Srbiji bice smanjene cene gasa struje

Za privredu u Srbiji biće smanjene cene gasa, struje

13. april 2022. - Cene struje i gasa za privredu pašće otprilike 20 odnosno 15 odsto, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović

hidroelektrane-drina-most

Poništena ekološka dozvola za hidroelektranu na Drini

13. april 2022. - Projekat izgradnje velikih hidroelektrana na Drini se suočava sa novim zastojima, nakon što je sud poništio ekološku dozvolu za HE Foča

Dubravka Đedović Handanović u novoj vladi ostaje ministarka rudarstva i energetike

13. april 2022. - Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović zadržaće to mesto, a Irena Vujović će osim ministarke zaštite životne sredine biti vicepremijerka