OIE

Turska, Kipar, Severna Makedonija imali 2020. odličan rast kapaciteta zelene energije

Turska Kipar Severna Makedonija 2020 rast zelene energije

Slika: Cornell Frühauf from Pixabay

Objavljeno

08.04.2021.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.04.2021.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kompanije su na strujnu mrežu prošle godine priključile 261 gigavat iz elektrana na obnovljive izvore ili 45,1 odsto više nego 2019, objavila je IRENA u svom godišnjem izveštaju. Turska je bila među šampionima u oblasti hidrocentrala i geotermalne energije. U Jugoistočnoj Evropi je zajedno s Kiprom i Severnom Makedonijom na vrhu liste po opštoj ekspanziji.

Ekonomska kriza zbog pandemije korona virusa ostavila je duboke ožiljke širom planete, ali sektor energije iz obnovljivih izvora je nastavio da postavlja rekorde. Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) saopštila je da je ukupni rast kapaciteta bio 10,3 odsto na skoro 2,8 teravata.

Rast je u apsolutnom smislu iznosio 261 gigavat, 45,1 odsto više nego 2019, i premašio je očekivanja. Impresivno je i što su solarne elektrane (uključujući one koje rade na koncentrovanu solarnu energiju ili CSP) i vetroelektrane zajedno činile 91 procenat novih instalacija.

Turska, Kipar premašili svetsku stopu rasta kapaciteta za zelenu struju

Turska je podigla svoj geotermalni kapacitet za 6,3 odsto na 1,61 gigavat. Njena ekspanzija je u apsolutnim brojkama bila najviša na svetu, gotovo sto megavata. Rast kapaciteta na obnovljive izvore je u Turskoj iznosio 10,8 odsto na 49,4 gigavata.

Kapacitet elektrana na obnovljive izvore u Rumuniji neznatno je smanjen prošle godine

Kipar je jedina zemlja u području koje prati Balkan Green Energy News sa rastom iz 2020. takođe iznad svetskog – 15,2 odsto na 371 megavat. Sledi Severna Makedonija, koja je dodala 10,1 odsto i završila godinu sa 827 megavata. Grčka je doživela skok od 9,5 odsto na 10,9 gigavata.

Albanija je postigla solidan rast, šest procenata, i stigla do 2,3 gigavata, a u Hrvatskoj je kapacitet za proizvodnju zelene struje podignut 5,1 odsto na 3,2 gigavata.

Rumunija je završila na dnu tabele, jer je njen kapacitet smanjen, doduše zanemarljivo, na 11,1 gigavat. Kosovo* je ostalo na 139 megavata. U ostalim zemljama Jugoistočne Evrope zabeležen je jako slab rast.

U svetu se najviše širi kapacitet solarnih elektrana uključujući CSP

Više od 80 odsto novog kapaciteta za proizvodnju struje napaja se iz obnovljivih izvora, stoji u godišnjem izveštaju. IRENA je, bez obzira na to, ponovila da investicije moraju da se ubrzaju da bi bili postignuti klimatski ciljevi.

Solarne elektrane su osvarile najveću ekspanziju od svih tehnologija, 22 odsto na 714 gigavata, a slede vetroelektrane, s porastom od 18 procenata na 733 gigavata.

Hidroelektrane, ne računajući one koje su isključivo reverzibilne, i dalje imaju najveći udeo. On je stigao do 1,21 teravata, ali uz godišnje povećanje od skromnih 1,7 odsto. Turska je na tom polju imala najviše uspeha u Jugoistočnoj Evropi, jer joj je kapacitet proširen sa 2,5 gigavata, po čemu na svetu zaostaje jedino za Kinom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Evropska unija ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije-studija

EU ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije – studija

8. april 2021. - EEB tvrdi da Evropa ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije bez ugrožavanja prirode i proizvodnje hrane

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

8. april 2021. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

8. april 2021. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

8. april 2021. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu