OIE

INA počela merenje potencijala vetra na gasnim platformama u Jadranu

INA pocela sa merenjem potencijala vetra na gasnim platformama u Jadranu megajoule adria

Gasna platforma Izabela Sever (foto: INA)

Objavljeno

29.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Naftno-gasna kompanija INA započela je sa prvim merenjem potencijala vetra u Jadranskom moru i to na svoje dve platforme za eksploataciju prirodnog gasa.

Projekat procene potencijala vetra u Jadranu trajaće najmanje 12 meseci, a za merenje je zadužena firma Megajoule Adria. Brzina vetra meriće se na dve gasne platforme u Jadranu, Izabela Sjever i Ivana A.

Posle završene procene INA će odlučiti o ulaganu u vetroparkove

INA će time osigurati potpunu procenu resursa vetra i njegove isplativosti uzimajući u obzir industrijske standarde, pa će na osnovu toga odlučiti o ulaganju i u ovaj segment proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, saopštila je INA.

Naime, INA je u januaru potpisala ugovore o gradnji solarnih elektrana Virje i Sisak, a valja spomenuti i da je profesor Neven Duić još ranije najavio da će INA graditi vetroparkove na moru nakon što 2025. završi sa eksploatacijom gasa.

Merenje će obaviti firma Megajoule Adria

Dobavljač uređaja za merenje vetra lidar (eng. LiDAR – light detection and ranging) je firma Megajoule Adria, koja je zadužena za nadzor i puštanje u rad. Brzina i smer vetra, kako su rekli u kompaniji INA, meriće se na više visina kako bi se omogućilo bolje razumevanje režima vetra na samoj lokaciji.

Cela instalacija bila je vrlo zahtevna jer je prva takve vrste u regiji i instalirana je u dobroj saradnji sa kompanijom INA i firmom SCAN, rekao je Leo Jerkić, direktor firme Megajoule Adria.

Inače, Megajoule Adria je krajem decembra prošle godine saopštila da će na gasnim platformama svog klijenta u Severnom Jadranu pomoću lidar tehnologije meriti brzinu i smer vetra. Tada nije saopštila koji je to klijent.

MOL namerava da do 2030. godine 50 odsto investicija potroši na održive projekte

Ante Crljenko, direktor Poduhvata i inovacija u kompaniji INA, izjavio je da su im zanimljiva sva isplativa ulaganja kojima mogu nadograditi postojeći lanac vrednosti, a da se istovremeno uklapaju u zelene planove Hrvatske i Europske unije.

Razvojni planovi kompanije, kako je saopšteno, podrazumevaju snažno okretanje zelenim tehnologijama, što je u skladu sa strategijom MOL Grupe „Shape Tomorrow 2030+“. Taj dokument predviđa razvoj obnovljivih izvora energije kako bi se smanjile direktne i indirektne emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Namera MOL Grupe, koja je većinski vlasnik kompanije INA, je do 2030. godine polovina ulaganja završi u održivim projektima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

29. mart 2022. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

29. mart 2022. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

29. mart 2022. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

29. mart 2022. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom