UNECE Globalno partnerstvo za vodu radionica rodna ravnopravnost sliv reke Drine 23.jun 2021.
Intervju

Hrvatska vlada je shvatila da su obnovljivi izvori energije najjeftinije rešenje

neven duic intervju balkan green energy news hrvatska

Neven Duić, redovni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (slika: Facebook)

Objavljeno

30.03.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

30.03.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Razvoj obnovljivih izvora energije ne predstavlja više guranje neke skuplje alternative jer je ekološki povoljnija, to je sada puno jeftinije rešenje, kaže u intervjuu za Balkan Green Energy News Neven Duić, redovni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, koji je nedavno od strane američkog Stanford univerziteta svrstan u dva odsto najuticajnih naučnika u svetu.

U razgovoru za naš portal on je govorio o tome kako je ovaj uspeh posledica dvadesetogodišnjeg rada i sreće, ali i o energetskoj tranziciji u Hrvatskoj – zašto je brža tranzicija u interesu ove zemlje, ko koči razvoj solara, kako se menja uloga vertikalno integrisanih elektroprivreda.

Duić trenutno drži nastavu na predmetima energetskog planiranja, politike i ekonomije, a predsednik je i Međunarodnog centra za održivi razvoj energetike, voda i okoliša iz Zagreba.

Šta za Vas znači što ste među najcitiranijim profesorima u svetu?

To je posljedica 20 godina rada u području koje je trenutačno u žiži znanstvene javnosti. Energetika i energetska tranzicija su vrlo vruća područja, pa djelomično mogu tome zahvaliti, a druga stvar je ta da u mojoj grupi ima puno projekata, puno se radi, pa se ti rezultati i vide.

Činjenica je da mnoge Vaše kolege, sa dosta iskustva i znanja, nisu prepoznale gde će se stvari kretati u energetici i nisu se bavile tim temama?

Imao sam i sreću da sam devedesetih godina radio u grupi koju je vodila profesorica Maria da Graca Karvalho (Maria da Graça Carvalho) u Portugalu, koja je krenula relativno rano sa istraživanjem energetske tranzicije.

Slučajno sam dobio profesuru koja je bila različita od područja u kojem sam doktorirao

Druga stvar koju sam naučio je da sve što se napravi treba objaviti jer ako čovek nije objavio onda to ne postoji, tako da ima pametnih ljudi koji to ne rade. I treća stvar je što sam slučajno dobio profesuru koja je bila različita od područja u kojem sam doktorirao. Naime, doktorirao sam u području modeliranja izgaranja u kotlovima, tradicionalno područje u energetici, ali kada se otvarala docentura rekli su mi da moram pokrenuti područje ekonomske energetike. U tom prijelazu sam dobio priliku da dođem na područje kojim se niko nije bavio kod nas i to je puno lakše.

Ministar Tomislav Ćorić je nedavno izjavio da nema dileme da je povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije ispravan put, ali da mora da se ide brže. Ima li dilema o energetskoj tranziciji u Hrvatskoj?

Na deklarativnom nivou nema dileme, nema više otpora, čak i fosilni interesi to priznaju. To je djelomično posledica toga što smo mi članica Evropske unije, pa naprosto moramo biti dio tog procesa koji je u EU već odlučen. A, sa druge strane, malo se promijenila i ekonomska situacija.

Obnovljivi izvori energije su danas najjeftiniji

Danas su obnovljivi izvori najjeftiniji. Prema tome, imate ozbiljne investitore – novci, banke su iza obnovljivih izvora. Sada to nije više guranje neke skuplje alternative jer je ekološki povoljnija. To je puno jeftinije rješenje. To razumije i hrvatska vlada, i sada je samo pitanje brzine tranzicije, otpora i optimalne pozicije u toj tranziciji.

Gde su otpori?

Vidljivi su na nekolko fronti. Ugljen u Hrvatskoj nije značajan energent, imamo samo jedan blok od 200 MW u elektrani Plomin koji bi u principu, po evropskoj politici, trebalo zatvoriti do 2030. jer se Evropa odlučila da gura phaseout do te godine. Hrvatska pozicija je prilično nelogična s obzirom da ta elektrana pomalo gubi novce zbog visokih emisija CO2, ali zvanično je rečeno da će raditi do 2040. To nema niti ekonomsku podlogu, niti političku, s obzirom na EU.

Najjači su otpori u plinskom sektoru

Najjači su otpori u plinskom sektoru koji sebe vidi kao tranzicijsko gorivo što je donekle točno, u nekim segmentima kao zamena za ugljen, ali kako ugljena nema više puno onda je ta tranzicijska uloga plina upitna. Plin sebe vidi u području grijanja kao energent koji će se postepeno dekarbonizirati vodikom, a s druge strane u transportu, što nisu opcije koje su kompatibilne sa ciljevima EU o klimatski neutralnoj Evropi do 2050. i smanjenju emisija 55 posto do 2030.

U grijanju treba rapidno prelaziti na toplane koje će raditi na otpadnu toplinu iz proizvodnje električne energije i industrije, kao i na obnovljive izvore, a onda i na dizalice topline koje bi radile na obnovljivu električnu energiju. Plin tu sve više nema nekog prostora.

neven duic intervju energetska tranzicija balkan green energy news

Zašto plinskom lobiju smetaju obnovljivi izvori energije?

Dalmacija i Primorje se griju na struju, a dizalice topline su glavna tehnologija grijanja. Plin bi rado ušao u to tržište, ali ono je zatvoreno jer su ljudi zadovoljni onim što imaju. Ako sada stavite solar na krov grijanje na struju vam postaje jeftino, besplatno, pa solar onemogućava ulazak plina u grijanje. A, kada i na severu zemlje postavljanje solara bude isplativo onda će se pojaviti vrlo jak ekonomski impuls da sa plina pređete na dizalicu topline.

Vjetar je saveznik plinu u istiskivanju ugljena, ali kada dođe solar, plin gubi ono što je dobio sa vjetrom

Ima još jedan razlog zbog čega se plin plaši. Koga istiskuju vetar i solar sa tržišta električne energije? Vjetar uzme oko 2.000 sati termoelektranama uglavnom noću, što znači da jako šteti ugljenu, a ne plinu jer su plinske elektrane isplatljive na nekih 2.000 sati godišnje, a ugljenare na 6.000 sati. Vjetar je obično saveznik plinu u istiskivanju ugljena sa tržišta, ali kada dođe solar koji uzme oko 2.000 sati usred dana, i to najboljeg tržišta električne energije, plin gubi ono što je dobio sa vjetrom.

Ima li još prepreka za tranziciju?

Otpori se pojavljuju i u samoj gradnji obnovljivih izvora. Kod nas je na mreži 700-800 MW vjetra i oko 100 MW solara, ali dolaze otpori iz pozicije samog sustava. Istina sada su već puno slabiji, i Hrvatska elektroprivreda (HEP) se opirala, kao i Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), ali su uglavnom odustali od toga.

Dva dana nam je trebalo da izgradimo solarnu elektranu, a 363 da dobijemo dozvole

Značajni otpori su i na krovnim solarima koji su administrativnog karaktera. Radili smo prošle godine jednu solarnu elektranu i trebalo nam je dva dana da je izgradimo i 363 da dobijemo dozvole.

To je posledica birokratije ili nečije namere da spreči razvoj solara?

Poznavajući argumentaciju onih koji su smislili tu birokraciju, oni se naprosto boje konkurencije sa krovova. Taj strah je razuman.

Elektroprivreda neće izgubiti dodanu vrijednost, ali će se težište prebaciti sa proizvodnje na distribuciju

Elektroprivreda, kao tvrtka koja je do sada bila vertikalno integrirana, proizvodila, transmitirala i prodavala energiju, treba da se prebaci u jedan sasvim drugi koncept. Ona sada treba biti ta koja živi od balansiranja sustava, od servisiranja sustava, u kojem će različiti potrošači ujedno biti proizvođači međusobno izmjenjivati električnu energiju. Elektroprivreda neće izgubiti dodanu vrijednost, ali će se težište prebaciti sa proizvodnje na distribuciju, koja će biti glavni biznis elektroprivreda. I to je jedna tranzicija koja očigledno treba trajati neko vrijeme.

Međutim, unatoč razumljivim prijeporima za krovne solare koji pomiču težište sa proizvodnje na distribuciju, 363 dana u usporedbi sa dva dana je malo previše.

Elektroprivrede moraju da se naviknu da će umesto glavne uloge igrati sporednu.

Nije to baš sasvim sporedna uloga, to je vrlo važna uloga i njihova budućnost je vrlo obećavajuća, ali to je sasvim druga budućnost nego što je bila prošlost. Jedan od argumenata koje oni navode protiv solara je da će to utjecati na mrežu, međutim to je lažni argument. Tih malo krovnih solara, dok oni počnu utjecat na lokalnu mrežu, dotad će te mreže postati prilično smart.

Pozitivna strana je da smo 2019. instalirali šezdesetak krovnih solara, a 2020. više od 700, znači porast od 10 puta je dobar, ali prava količina bi bila barem oko 100 MW godišnje, dok sada imamo oko 3-4 MW.

Hrvatska je usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP), priprema se Niskougljenična strategija. Daju li ti dokumenti neophodan okvir i mere da se ostvari ono što je zacrtano?

Tu su mjere za kraći period, do 2030. NEKP-om je relativno pristojno pokrenuta tranzicija, otvoren je put većem udjelu obnovljivih izvora, u struji posebno, gde je plan sa sadašnjih 47 posto stići do 64 posto. Ali, NEKP nije pokazao kad se moraju ključne promjene dogoditi. Sada se na tome radi, pa ćemo vidjeti što će biti.

Brža tranzicija je u interesu Hrvatske

Morate prihvatiti da ćete svaku strategiju koju radite u vrijeme ovakvih brzih promjena morate na svakih pet godina da radite ispočetka. Naprosto nije moguće predvidjeti i politički odlučiti sve što će se dešavati do 2050.

Prilikom pripreme ovih dokumenata zagovarali smo poziciju da je Hrvatska izuzetno ovisna o uvozu fosilnih goriva, uvozi značajno više od 50 posto primarne energije, ali da je vrlo bogata izvorima obnovljive energije, pa je brža tranzicija u njenom interesu. Politika se ipak, na kraju, odlučila za jedno izbalansirano rešenje koje zadovoljava evropske ciljeve i ne donosi konačne odluke, kada je riječ o fosilnim gorivima, već ih ostavlja za kasnije.

neven duic intervju balkan green energy news energetska tranzicija

Nedavno ste uveli novi sistem podsticaja za obnovljive izvore energije, i prešli na premije. Kako ocenjujete ovaj model?

Sve evropske zemlje su prešle na premijski model. Hrvatska se kao i većina članica EU odlučila za kliznu premiju, koja znači da se na aukciji dobija ukupna cijena, a premija je ono što je razlika između te cijene i tržišne cijene. Ideja je da bi zbog kompetitivnosti tog procesa ta premija trebala ići ka tržišnoj cijeni i u nekom vremenu se sa njom izjednačila.

Svaki megavat obnovljivih izvora je pobjeda za očuvanje klime

Prva aukcija u Hrvatskoj se pokazala dosta loše, jako malo se projekata prijavilo. Analitičari kažu da je to posljedica što se prebrzo izašlo sa aukcijom, projekti nisu bili spremni. Kakva će biti sljedeća aukcija, vidjet ćemo. Ima više tih većih projekata spremnih, posebno na strani vjetra, ali ne mogu procijeniti kakva će biti uspješnost.

Ako bude manje prijavljenih nego što je kvota znači da opet nismo uspeli u jednom od ciljeva premijskog modela, a to je smanjenje cijene, ali smo uspeli izgradit onoliko koliko u ovom trenutku možemo, što je bitno za hrvatsku tranziciju. Svaki megavat obnovljivih izvora je pobjeda za očuvanje klime.

Koliko je važno da se u razgovore o energetskoj tranziciji uključe stručnjaci – da objasne i političarima i građanima zašto je neminovno napuštanje fosilnih goriva odnosno prihvatanje obnovljivih izvora energije?

Izuzetno je važno. Političari na kraju sve moraju odlučiti, ali da bi to uradili na osnovu analize koja je bazirana na znanju, na izračunatim troškovima, na potencijalima, to bi netko trebalo da izračuna. Nije dobro kada to rade strani konsultanti, jer oni dođu, nešto izračunaju i odu. Važno je da postoji jaka grupa ili više grupa u jednoj zemlji koje mogu argumentirano objašnjavati posljedice određenih odluka i to raditi kontinuirano na bazi energetskih modela.

Strani konsultanti, jer oni dođu, nešto izračunaju i odu

Energetsko planiranje je sada postalo prilično komplicirana stvar. Nekada je to bilo vrlo jednostavno, imali ste krivulju sa više elektrana, ali sa varijabilnim obnovljivim izvorima, imamo potrebu da integriramo struju, grijanje, hlađenje, transport, vodu. I to se ne može raditi brzo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Aukcije EBRD alatka broj jedan zelene energetike intervju Matteo Colangeli

Aukcije su za EBRD alatka broj jedan u razvoju zelene energetike

09 June 2021 - Direktor za Zapadni Balkan Matteo Colangeli kaže da EBRD pomaže da se uvedu aukcije zelene energije i da će finansirati dekarbonizaciju i bilateralnu kupoprodaju struje

neven duic intervju balkan green energy news hrvatska

Hrvatska vlada je shvatila da su obnovljivi izvori energije najjeftinije rešenje

30 March 2021 - Neven Duić, profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, u intervjuu za Balkan Green Energy New govori o energetskoj tranziciji u Hrvatskoj.

Interesi investitora ljudskih prava javne rasprave

Interesi investitora ispred ljudskih prava, javne rasprave bez javnosti

17 March 2021 - Interesi investitora se u Srbiji štite, osnovna ljudska prava bezočno gaze, a javne rasprave održavaju bez građana, kaže Mirko Popović iz RERI-ja

Javnost firme JIE klimatske krize zelene energije Mejra Juzbasic Bajgoric intervju

Građani i firme u Jugoistočnoj Evropi su postali svesni klimatske krize, koristi od zelene energije

19 February 2021 - Zeleno finansiranje pomaže firmama i domaćinstvima u zaštiti životne sredine i obaranju troškova za energente, kaže direktorka GGF-a za Jugoistočnu Evropu Mejra Juzbašić Bajgorić