OIE

Studija: Šteta od malih hidroelektrana mnogo veća od koristi

male hidroelektrane WWF

Foto: Jacopo Cavalca, Pixabay

Objavljeno

02.12.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

02.12.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Balkan i Turska su primer kako brzo nedirnute reke i njihove deonice „mogu da se degradiraju tako što ih pretvore u akumulacije“, saopštila je Svetska fondacija za prirodu, poznatija po akronimu WWF. Izjava je objavljena zajedno sa studijom koju je poručila zajedno sa Rivervočom (RiverWatch), društvom Geota i EuroNaturom. Zaštitnici okoline kažu da je proizvodnja struje iz energije vode u rekama uzrok „ogromnog pritiska na evropski biodiverzitet, a kod nekih specifičnih projekata i nepoštovanje zakona o zaštiti prirode u Evropi.“

Dok je rečeni sektor u ekspanziji širom planete, Stari kontinent takođe forsira tu tehnologiju iako se većina potencijala već koristi, naglasili su. Organizacija je ranije, u saradnji sa Nature Conservancy, došla do zaključka da novi kapaciteti hidroelektrana nisu neophodni za postizanje ciljeva za klimu i energetiku. Zabeležene su „znatne hidromorfološke promene“, navedeno je u dokumentu.

U planu je gotovo 8.800 hidroelektrana, od kojih se mali deo već gradi

Jedinice s malim hidroturbinama štete kontinuitetu reke, ali je doprinos proizvodnji električne energije minimalan, po oceni autorâ. Istraživači su pronašli 21.387 postojećih postrojenja, dok se planira instalacija još 8.507, a podaci pokazuju da se gradi njih 278. U izveštaju piše da će nove elektrane na rekama biti pretnja „krhkom evropskom slatkovodnom biodiverzitetu“.

WWF hydro
Broj hidrocentrala u zaštićenim područjima u Evropi. Kategorija 1 su nacionalni parkovi, močvare od međunarodnog značaja iz Ramsarske konvencije, Uneskova svetska baština, rezervati biosfere. U kategoriji 2 su Natura 2000, mreža Emerald za Istočnu Evropu, rezervati prirode. Kategorija 3 je zaštita pejzaža.

Crnim su označene postojeće jedinice, žutim one koje se grade, a crvene su one planirane.

Slika: Fluvius, WWF, RiverWatch, EuroNatur, Geota

Mikro hidroelektrane, ispod 0,1 megavata, nisu uključene u studiju. Broj onih od 0.1 do jednog megavata je provizoran, jer javni podaci nisu pouzdani, istakao je WWF. Rezultati analize mogu da se uporede sa stotinu hiljada prepreka registrovanih na vodenim tokovima, koje je pronašao Amber (Adaptive Management of Barriers in European River). To ukazuje na mogućnost da neke centrale sa dozvolama nisu izgrađene ili su obustavile rad.

Mala postrojenja dominiraju u širenju hidroenergetske aktivnosti

U zaštićenim područjima je mapirano je 2.396 planiranih hidroelektrana ili 28 odsto. Porast broja malih projekata je „alarmantan“, stoji u izjavi. Takva stanica „obično opustoši okolinu, dok proizvodi veoma malo energije“, navedeno je u studiji. U mestima kao što su parkovi prirode već radi 3.936 takvih sistema, a 77 se gradi.

Od ukupnog broja stanica, 91 procenat ima ispod deset megavata

Vlade pokazuju „očigledno nepoštovanje zakonima za zaštitu voda i prirode u EU“, kao u slučaju nacionalnog parka Defileul žijului (Defileul Jiului) i u Rastolici u Rumuniji, tvrdi WWF. U istoj zemlji, reka Olt je načičkana branama. S druge strane, zabeleženo je snažno protivljenje nekim projektima, kao što su oni u donjem toku Drave.

Zapadna Evropa se oslanja na reverzibilne sisteme i pojačavanje kapaciteta

Od celokupnog broja hidrocentrala, 91% je slabije od deset megavata. U popisu ih ima 30.172, od čega je 8.507 još u planu, a 278 se gradi. U Zapadnoj Evropi, najveći deo širenja kapaciteta čine reverzibilne jedinice i jačanje postojećih pogona. Suprotno tome, protočne stanice prednjače u novim poduhvatima u Portugaliji, Jugoistočnoj Evropi i nekim delovima na njenom istoku

Turska ima 490 postrojenja i namerava da instalira još 534

Balkan i Turska, u koje nisu uračunati Rumunija i Kipar, istaknuti su zbog „najdinamičnijeg razvoja.“ Celo područje nekadašnje Jugoslavije jeste obuhvaćeno. U regionu je 1.900 postojećih hidroelektrana, 173 se podižu, a 4.105 je još u fazi planiranja. Turska ima 490 pogona, a namerava da napravi još 534.

Mikroprojekata u planovima u regionu registrovano je 2.473, a još 69 je u izgradnji, u poređenju sa 675 hidroelektrana koje već proizvode struju. Stavka između jednog i deset megavata sadrži 992 sistema koji rade, 79 se gradi, a 1.205 je u nacrtima.

Grčka ima 898 hidroelektrana ispod jednog megavata

Albanija želi da podigne najviše hidrocentrala između jednog i deset megavata – 241, a slede je Turska sa 179 i Bosna i Hercegovina sa 179. Broj projekata u manjoj kategoriji stigao je do 898 u Grčkoj, koju na vrhu liste prati Srbija, sa 698.

„Nestajanje slatkovodnih vrsta je duplo brže nego kod kopnenih i morskih, a od hidrobrana dolazi jedan od najvećih pritisaka. Evropa ima snažnu pravnu alatku u Okvirnoj direktivi o vodama EU, ali Evropska komisija komisija je sprovodi slabo, a države članice još slabije“, izjavio je Andreas Baumiler. On je u WWF-ovom odeljenju za evropsku politiku zadužen za prirodne resurse.

Baumiler iz WWF-a kaže da Evropska komisija regulativu sprovodi slabo, a države članice EU još slabije

„Ova procena je alarmantna. Preti nam ništa manje nego uništenje nedirnutih reka u Evropi ukoliko ne prekinemo ovu maniju sa branama. Pod etiketom ‘zelene energije’, hidro-lobi i donosioci političkih odluka su na putu da razore poslednje preostale evropske reke i vodotokove“, izjavio je generalni direktor Rivervoča Ulrih Ajhelman.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija vecinu sredstava zelenih obveznica saobracaj vodosnabdevanje upravljanje otpadnim vodama

Srbija većinu sredstava iz zelenih obveznica uložila u saobraćaj, vodosnabdevanje, upravljanje otpadnim vodama

2. decembar 2019. - Srbija je raspodelila sva sredstva što je prikupila od prodaje svog prvog paketa zelenih obveznica, pokazao je završni izveštaj

Nova studija pokazala da vetroturbine nemaju negativan uticaj na ptice

Studija pokazala da je negativni uticaj vetroturbine na ptice zanemariv

2. decembar 2019. - Nova studija sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazuje da uticaj vetroelektrana na ptice nije dramatičan koliko se govori.

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane kako bi zastitili biodiverzitet

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane radi zaštite ptica

2. decembar 2019. - Sud je naložio zatvaranje jedne vetroelektrane na jugu Francuske zbog stradanja zaštićenih ptica i zato što smeta lokalnom stanovništvu

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: Slepi misevi izbegavaju solarne elektrane

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: slepi miševi ih izbegavaju

2. decembar 2019. - Nova studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazuje da velike solarne elektrane imaju negativan uticaj na aktivnost slepih miševa