Životna sredina

Hiljade nezadovoljnih na protestu za bezopasan vazduh #2 – narod protiv trovača

Protest za bezopasan vazduh 2 narod protiv trovaca

Marija Janković / Eko straža

Objavljeno

04.09.2021.

Država

Podeli

Objavljeno

04.09.2021.

Država

Podeli

Više od pet hiljada ljudi okupilo se večeras na drugom protestu za bezopasan vazduh u Beogradu da upozore na veliko zagađenje vazduha u zemlji. Skup je organizovala neformalna ekološka organizacija Eko straža, a podrška je stigla iz svih delova Srbije od ekoloških organizacija i nezadovoljnih građana.

Okupljeni građani kojih je bilo preko pet hiljada, i više nego na janurskom protestu, prošetali su od Slavije do Trga Republike noseći transparente sa porukama „Za Srbiju bez smoga“, „Vazduh je opasan“, „Vinča gori, a baba se češlja“.

Osim nezadovoljnih Beograđana iz svih delova grada, a posebno stanovnika Mirijeva i Karaburme koje je  nakon inicijalnog smirivanja požara u Vinči, danima i dalje gušio dim sa deponije, skupu su se priključili građani iz Kovina, Popovca, Kragujevca, Smedereva, kao i organizacije Mame Šabac, Borani se pitaju, Odbranimo Zlotsku reku, Čuvari Perleza i mnogi drugi.

Tokom desetodnevnog požara dva miliona ljudi bilo izloženo otrovnim materijama poput dioksina i furana, rekli su predstavnici Eko straže.

Hiljade protestu bezopasan vazduh 2 narod protiv trovaca

Na Trgu Republike učesnicima protesta obratili su se Dragana Đorđević, Vladimir Đurđević i još nekoliko govornika 

Građani su nadležni organ

Građani Srbije imaju pravo da budu nadležni organ i da svakog dana, mimo izbora, kritikuju i ocenjuju rad institucija i iskazuju nezadovoljstvo, poručila je na Trgu Republike moderatorka protesta, naglašavajući da svi koji kažu da je organizacija politički motivisana i finansirana iz inostranstva zapravo pokušavaju da obeshrabre građane da protestuju.

„Ovo je borba za zdravlje Srbije i za naša pluća“, istakla je.

Prisutnim građanima obratio se i Bojan Simišić, osnivač Eko straže, koji je za kratko vreme oko sebe okupio desetine hiljada nezadovoljnih građana iz svih krajeva Srbije koji se gotovo svakodnevno suočavaju sa velikim problemom zagađenja vazduha. Napomenuo je da nije želeo da govore predstavnici grupa koje su učestvovale u protestu, nego stručnjaci, „koji će nas izvući iz ove situacije ako im damo šansu“.

Okupljeni zahtevaju tačne i kompletne informacije o zagađenosti vazduha, strategiju za zaštitu životne sredine i praćenje preduzetih mera i rezultata

Simišić je izjavio da vlasti imaju trideset dana da odgovore na zahteve i pozvao prisutne da dođu i na Ustanak za opstanak, protest najavljen za 11. septembar u Beogradu.

Eko straža i organizacije koje su podržale protest traže tačne i kompletne informacije o zagađenosti vazduha, strategiju za zaštitu životne sredine i praćenje preduzetih mera i rezultata. Na spisku lokalnih žarišta kojeg su organizatori sastavili navode se Beočin, Kovin, Vinča, Bor i druga mesta.

Srbija da zabrani spaljivanje otpada

Izloženost zagađenom vazduhu snižava inteligenciju, a posledice se osećaju stotinama kilometara od izvora i problem mora da se rešava na izvoru, navela je Dragana Đorđević, naučna savetnica u Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM) Univerziteta u Beogradu.

Đorđević: Tražimo zabranu spaljivanja otpadnih materijala

„Tražimo da država ukine sve dozvole za spaljivanje otpadnih materijala industrijama, jer one nemaju sisteme za prečišćavanje otpadnih gasova. Tražimo da država zabrani prodaju sirovog lignita domaćinstvima, kao i raznih otpadnih ulja, plastike, komunalnog otpada i otpadnih guma“, izjavila je.

Srbija je zimi gasna komora, a leti gore divlje deponije, jer Srbija nije regulisala upravljanje otpada – ima preko hiljadu divljih deponija, naglašava Dragana Đorđević.

Što veći javni pritisak

Profesor Fizičkog fakulteta Vladimir Đurđević upozorio je da će narednih nekoliko nedelja poljoprivrednici spaljivati strnjiku i da će zagađenje da se povećava kako se bude odvijala grejna sezona. „Sledećeg leta, kao šlag na tortu, može ponovo da nam dođe Vinča. Ovo je, nažalost, scenario koji ćemo gledati još neko vreme. Jedini alat koji imamo u našim rukama jeste da se što češće skupljamo i da vršimo što veći pritisak“, rekao je.

Sve najrazvijenije zemlje su to postale baš zato što su čuvale životnu sredinu, dodao je Đurđević. „Ako pogledate ekonomski put bilo koje razvijene zemlje, videćete da što su one postale bogatije, njihov vazduh je postajao čistiji“, izjavio je.

Komentara: (2)
Nata / 05.09.2021.

Sve istina. Imamo neretko gori vazduh nego najsiromasnije zemlje sa preko 20 miliona stanovnika. I leti je veoma los…nego narod nema svoje licne pokazivace vazduha, sto je u svetu vrlo dostupno. I niko ne moze da ih laze

Винча / 05.09.2021.

Винча је горела и на дан одржавања протеста, пола сата пре почетка окупљања. То што се није осетило у граду, осетило се и видело у Винчи, Калуђерици и Малом Мокром Лугу. Депонија је само површински санирана.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Evropa uvećala broj punjača za električna vozila tri puta za tri godine

4. septembar 2021. - Većina zemalja Evropske unije je već na kraju 2023. ispunila svoje ciljeve za 2024, pokazala je analiza T&E

rio tinto jadar rts debata

Debata o projektu Jadar: Srbija ne treba da se žrtvuje zarad dobrobiti Evrope vs. Dezinformacijama se plaše građani

4. septembar 2021. - Široka javnost imala je priliku da od stručnjaka čuje detalje o projektu koji može da promeni život ne samo meštana doline Jadra, nego i cele Srbije

Neodovoljno zelenih površina u Beogradu povećava temperaturu za sedam stepeni

Temperatura u Beogradu sedam stepeni viša zbog nedovoljno zelenih površina

4. septembar 2021. - Temperatura u centralnom delu Beograda je na gusto izgrađenim lokacijama u proseku sedam stepeni Celzijusa viša nego na zelenim površinama

evropski sud klimatske promene ljudsko pravo zene svajcarska penzionerke

Evropski sud za ljudska prava: Zaštita od klimatskih promena je ljudsko pravo

4. septembar 2021. - Evropski sud za ljudska prava doneo je istorijsku presudu prema kojoj su vlade dužne da zaštite građane od posledica klimatskih promena