OIE

EPBiH planira solarni park od 56 megavata na deponiji termoelektrane Tuzla

EPBiH solarni park 56 megavata deponiji termoelektrane Tuzla

Foto: Grad Tuzla

Objavljeno

05.01.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.01.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine se sprema da instalira fotonaponsku elektranu od 56 megavata na lokaciji deponije šljake i pepela svoje termoelektrane Tuzla.

Izgradnja fotonaponske elektrane Divkovići 1 i 2 ukupne snage 56 megavata, projekta javnog preduzeća Elektroprivreda BiH planiranog na lokaciji deponije šljake i pepela TE Tuzla bila je glavna tema razgovora generalnog direktora Admira Andelije i drugih zvaničnika kompanije s gradonačelnikom Tuzle Jasminom Imamovićem i članovima gradske uprave.

Predstavnici lokalne samouprave su se saglasili da je potrebno izmeniti gradski regulacioni plan i prostorni plan Tuzlanskog kantona za izgradnju solarnog parka, navodi se u saopštenju državne kompanije. U EPBiH kažu da su Imamović i njegovi saradnici iskazali podršku realizaciji projekta odsumporavanja bloka 6 u termoelektrani Tuzla.

Širenje projekta uzgoja biomase na zemljištu koje pripada rudnicima

Kompanija je takođe predstavila projekat uzgoja biomase na zemljištu koje pripada njenim rudnicima kao i aktivnosti na dekarbonizaciji energetskog sektora i pravednoj tranziciji područja u kojima privreda zavisi od tog fosilnog goriva. Brzorastuća vrba bi trebalo da delimično zameni ugalj u termoelektranama.

Brzorastuća vrba bi trebalo da delimično zameni ugalj u termoelektranama

Zasađena je na po jednom hektaru u Kreki i Brezi, a plan je da se ove godine doda po pet hektara u Kreki, Brezi i Đurđeviku. Isti projekat sprovodi i Elektroprivreda Srbije.

„Jako nam je važno da Elektroprivreda BiH širi pravce svog razvoja i da se prilagođava naloženoj dekarbonizaciji. Nama je važno da imamo jaku Elektroprivredu, kao uslov za energetsku neovisnost Bosne i Hercegovine. Važno nam je da imamo kvalitetno grijanje u Tuzli i posebno nam je važan čist zrak“, izjavio je Imamović.

Trend dekarbonizacije u sektoru uglja

Kompanije koje proizvode ugalj i upravljaju termoelektranama rade na prelasku na druge izvore energije. Taj trend je uhvatio zamajac i u Jugoistočnoj Evropi, pogotovo kad je reč o saniranju deponija i iskorišćavanju njih i zatvorenih ugljenokopa za vetroelektrane i solarne parkove.

Međutim, EPBiH još uvek ne odustaje od izgradnje dve termoelektrane na ugalj.

Republika Srpska planira gradnju solarnih elektrana veće snage na iskorišćenim kopovima uglja Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik, firme koja posluje u okviru Elektroprivrede Republike Srpske (ERS).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

5. januar 2022. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

5. januar 2022. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

5. januar 2022. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

5. januar 2022. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti