OIE

EPBiH planira solarni park od 56 megavata na deponiji termoelektrane Tuzla

EPBiH solarni park 56 megavata deponiji termoelektrane Tuzla

Foto: Grad Tuzla

Objavljeno

05.01.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.01.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine se sprema da instalira fotonaponsku elektranu od 56 megavata na lokaciji deponije šljake i pepela svoje termoelektrane Tuzla.

Izgradnja fotonaponske elektrane Divkovići 1 i 2 ukupne snage 56 megavata, projekta javnog preduzeća Elektroprivreda BiH planiranog na lokaciji deponije šljake i pepela TE Tuzla bila je glavna tema razgovora generalnog direktora Admira Andelije i drugih zvaničnika kompanije s gradonačelnikom Tuzle Jasminom Imamovićem i članovima gradske uprave.

Predstavnici lokalne samouprave su se saglasili da je potrebno izmeniti gradski regulacioni plan i prostorni plan Tuzlanskog kantona za izgradnju solarnog parka, navodi se u saopštenju državne kompanije. U EPBiH kažu da su Imamović i njegovi saradnici iskazali podršku realizaciji projekta odsumporavanja bloka 6 u termoelektrani Tuzla.

Širenje projekta uzgoja biomase na zemljištu koje pripada rudnicima

Kompanija je takođe predstavila projekat uzgoja biomase na zemljištu koje pripada njenim rudnicima kao i aktivnosti na dekarbonizaciji energetskog sektora i pravednoj tranziciji područja u kojima privreda zavisi od tog fosilnog goriva. Brzorastuća vrba bi trebalo da delimično zameni ugalj u termoelektranama.

Brzorastuća vrba bi trebalo da delimično zameni ugalj u termoelektranama

Zasađena je na po jednom hektaru u Kreki i Brezi, a plan je da se ove godine doda po pet hektara u Kreki, Brezi i Đurđeviku. Isti projekat sprovodi i Elektroprivreda Srbije.

„Jako nam je važno da Elektroprivreda BiH širi pravce svog razvoja i da se prilagođava naloženoj dekarbonizaciji. Nama je važno da imamo jaku Elektroprivredu, kao uslov za energetsku neovisnost Bosne i Hercegovine. Važno nam je da imamo kvalitetno grijanje u Tuzli i posebno nam je važan čist zrak“, izjavio je Imamović.

Trend dekarbonizacije u sektoru uglja

Kompanije koje proizvode ugalj i upravljaju termoelektranama rade na prelasku na druge izvore energije. Taj trend je uhvatio zamajac i u Jugoistočnoj Evropi, pogotovo kad je reč o saniranju deponija i iskorišćavanju njih i zatvorenih ugljenokopa za vetroelektrane i solarne parkove.

Međutim, EPBiH još uvek ne odustaje od izgradnje dve termoelektrane na ugalj.

Republika Srpska planira gradnju solarnih elektrana veće snage na iskorišćenim kopovima uglja Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik, firme koja posluje u okviru Elektroprivrede Republike Srpske (ERS).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Globalni kapaciteti skladistenje energije baterije

Globalni kapaciteti za skladištenje u baterijama skočili za rekordnih 200 GWh u 2024.

5. januar 2022. - Troškovi skladištenja električne energije su značajno opali zahvaljujući smanjenju troškova projekata baterija i tehnološkim poboljšanjima

beogradski energetski forum 2025 bef zapadni balkan spajanje trzista cbam

Zapadni Balkan se nada spajanju tržišta električne energije sa EU, CBAM unosi neizvesnost

5. januar 2022. - Predstavnici operatora prenosnih sistema, regulatora i berzi električne energije okupili su se na Beogradskom energetskom forumu 2025.

GIZ organizovao stratesku radionicu o razvoju elektroenergetskih mreza Zapadnog Balkana

GIZ i Sekretarijat Energetske zajednice organizovali radionicu o razvoju elektroenergetskih mreža Zapadnog Balkana

5. januar 2022. - U cilju podrške Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, GIZ je organizovao Stratešku radionicu o elektroenergetskim mrežama radi sastavljanja akcionog plana za ceo region

liberalizacija trziste elektricne energije kosovo

Liberalizacija tržišta električne energije na Kosovu* izazvala protest privrede

5. januar 2022. - Od 1. juna kompanije sa godišnjim prometom od preko 10 miliona evra moraće da kupuju struju na otvorenom tržištu