OIE

EPBiH planira solarni park od 56 megavata na deponiji termoelektrane Tuzla

EPBiH solarni park 56 megavata deponiji termoelektrane Tuzla

Foto: Grad Tuzla

Objavljeno

05.01.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.01.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine se sprema da instalira fotonaponsku elektranu od 56 megavata na lokaciji deponije šljake i pepela svoje termoelektrane Tuzla.

Izgradnja fotonaponske elektrane Divkovići 1 i 2 ukupne snage 56 megavata, projekta javnog preduzeća Elektroprivreda BiH planiranog na lokaciji deponije šljake i pepela TE Tuzla bila je glavna tema razgovora generalnog direktora Admira Andelije i drugih zvaničnika kompanije s gradonačelnikom Tuzle Jasminom Imamovićem i članovima gradske uprave.

Predstavnici lokalne samouprave su se saglasili da je potrebno izmeniti gradski regulacioni plan i prostorni plan Tuzlanskog kantona za izgradnju solarnog parka, navodi se u saopštenju državne kompanije. U EPBiH kažu da su Imamović i njegovi saradnici iskazali podršku realizaciji projekta odsumporavanja bloka 6 u termoelektrani Tuzla.

Širenje projekta uzgoja biomase na zemljištu koje pripada rudnicima

Kompanija je takođe predstavila projekat uzgoja biomase na zemljištu koje pripada njenim rudnicima kao i aktivnosti na dekarbonizaciji energetskog sektora i pravednoj tranziciji područja u kojima privreda zavisi od tog fosilnog goriva. Brzorastuća vrba bi trebalo da delimično zameni ugalj u termoelektranama.

Brzorastuća vrba bi trebalo da delimično zameni ugalj u termoelektranama

Zasađena je na po jednom hektaru u Kreki i Brezi, a plan je da se ove godine doda po pet hektara u Kreki, Brezi i Đurđeviku. Isti projekat sprovodi i Elektroprivreda Srbije.

„Jako nam je važno da Elektroprivreda BiH širi pravce svog razvoja i da se prilagođava naloženoj dekarbonizaciji. Nama je važno da imamo jaku Elektroprivredu, kao uslov za energetsku neovisnost Bosne i Hercegovine. Važno nam je da imamo kvalitetno grijanje u Tuzli i posebno nam je važan čist zrak“, izjavio je Imamović.

Trend dekarbonizacije u sektoru uglja

Kompanije koje proizvode ugalj i upravljaju termoelektranama rade na prelasku na druge izvore energije. Taj trend je uhvatio zamajac i u Jugoistočnoj Evropi, pogotovo kad je reč o saniranju deponija i iskorišćavanju njih i zatvorenih ugljenokopa za vetroelektrane i solarne parkove.

Međutim, EPBiH još uvek ne odustaje od izgradnje dve termoelektrane na ugalj.

Republika Srpska planira gradnju solarnih elektrana veće snage na iskorišćenim kopovima uglja Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik, firme koja posluje u okviru Elektroprivrede Republike Srpske (ERS).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

5. januar 2022. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

5. januar 2022. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

5. januar 2022. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

5. januar 2022. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu