Električna energija

Simson: Za održanje nuklearnih kapaciteta u EU potrebno blizu 450 milijardi evra

Za održanje nuklearnih kapaciteta u EU potrebno blizu 450 milijardi evra

Foto: Christophe Licoppe / EC - Audiovisual Service

Objavljeno

15.11.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

15.11.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

U narednim decenijama biće potrebna ulaganja od 350 do 450 milijardi evra, kako bi se održao trenutni kapacitet nuklearne energije u Evropskoj uniji, rekla je evropska komesarka za energetiku Kadri Simson. Ona je takođe naglasila važnost nuklearne energije za energetsku bezbednost i energetsku tranziciju u Evropi.

Nuklearna energija bi trebalo da pokrije 15 do 16 procenata ukupne proizvodnje električne energije u EU u periodu 2030-2050, izjavila je evropska komesarka za energetiku Kadri Simson na Evropskom nuklearnom forumu u Pragu.

Ove godine, kada su rastuće cene energije naglasile važnost energetske bezbednosti, EU je posebno fokusirana na dostupnost nuklearne energije, navela je komesarka.

Prosečna starost nuklearne flote u EU danas premašuje 30 godina. Za održavanje trenutnih proizvodnih kapaciteta i za zamenu penzionisanih jedinica novim reaktorima biće potrebno između 350 i 450 milijardi evra investicija u narednim decenijama. Dok je za produženje rada postojećih reaktora potrebno između 45 i 50 milijardi evra dodatnih ulaganja.

Za održavanje trenutnih proizvodnih kapaciteta i za zamenu reaktora biće potrebno između 350 i 450 milijardi evra

Sve ovo predstavlja izuzetno velik nivo ulaganja, navela je komesarka i dodala da je finansiranje ključno da se proizvodnja nuklearne energije učini konkurentnom drugim izvorima.

Finansiranje će igrati ključnu ulogu u tome da proizvodnja nuklearne energije postane konkurentna opcija

Investicije su neophodne, inače bi većina nuklearnih elektrana koje trenutno rade u EU morala da se zatvori 2030-ih. U narednoj deceniji nuklearna energija će imati poseban značaj, kako bi se obezbedilo stabilno snabdevanje električnom energijom u vreme dok Evropa postepeno prelazi na obnovljive izvore, rekla je komesarka EU.

Nuklearna energija za energetsku bezbednost

EU je u narednim decenijama potreban stabilan proizvodni kapacitet, na nivou od nešto više od 100 gigavata kapaciteta. Ipak, biće potrebno mnogo ulaganja da bi se takav nivo proizvodnog kapaciteta održao u budućnosti.

Nekoliko država članica EU planira proširenje i izgradnju novih postrojenja. Trenutno su tri energetska reaktorska bloka u izgradnji i uskoro bi trebalo da budu pušteni u rad, napominje Simson. U toku su projekti za izgradnju još šest reaktorskih blokova, dok u narednim decenijama, sedam država članica planira izgradnju oko 20 nuklearnih reaktora u EU.

Sedam država članica ima planove za izgradnju oko 20 nuklearnih reaktora

Simson je istakla da je važno smanjiti zavisnost od Rusije u pogledu nuklearne energije. Pojedini reaktori koji su trenutno operativni u EU koriste rusko nuklearno gorivo, a održavanje nekih postrojenja takođe zavise od ruskih zaliha.

Još uvek se nalazimo u situaciji u kojoj imamo kritičnu zavisnost od Rusije u snabdevanju nuklearnim gorivom, u reaktorima ruskog dizajna koji rade u pet naših država članica, izjavila je evropska komesarka za energetiku.

Javne i privatne investicije

Evropska komesarka za energetiku je istakla da bi državne investicije u nuklearnu energiju mogle pogurati ulaganja u nuklearnu energiju. Ove investicije su pravi signali da se mobiliše i podstaknu ulaganja privatnog sektora u nuklearnu energiju.

Zato je delegirani akt EU o taksonomiji, koji uključuje nuklearne aktivnosti toliko važan. Nova taksonomija EU stupiće na snagu u januaru 2023. To će pomoći industriji da unapredi bezbednost i efikasnost na lokacijama i izgradi nove reaktore sa najnaprednijim tehnologijama, istakla je Simson.

U kombinaciji sa drugim izvorima energije, uključujući obnovljive, nuklearna energija mogla bi da dovede do još većeg povećanja efikasnosti, poboljšanja stabilnosti mreže i sigurnosti snabdevanja. Ali nuklearna energija takođe može dati veliki doprinos daljoj elektrifikaciji, proizvodnji vodonika i proizvodnji toplote za zgrade i industriju, rekla je Simson.

Nuklearne tehnologije SMR mogle bi biti rešenje za integraciju energetskog sistema i dekarbonizaciju sektora energetike

Nove nuklearne tehnologije, poput malih modularnih reaktora (SMR), mogle bi da postanu rešenje za integraciju energetskog sistema i dekarbonizaciju sektora energetike koji predstavljaju najveći izazov, napomenula je Simson.

Prvi evropski SMR-ovi bi trebalo da počnu sa radom početkom naredne decenije. Potražnja za ovom tehnologijom u EU raste, kao i interesovanje u velikom broju zemalja članica za inovativna rešenja koja nudi SMR tehnologija, rekla je komesarka.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

vukovar solarni paneli sunce nad vukovarom

Grad Vukovar solarnim panelima smanjio račun za struju za 90.000 evra

15. novembar 2022. - Grad Vukovar instalirao je 12 solarnih elektrana, ukupne instalisane snage 863 kW, na javnim zgradama u svom vlasništvu

Solarne-elektrane-industrijskim-zonama-Severnoj-Makedoniji-fabrike-izvoze-EU

Solarne elektrane u industrijskim zonama u Severnoj Makedoniji za fabrike koje izvoze u EU

15. novembar 2022. - Solarne elektrane u industrijskim zonama u Severnoj Makedoniji snabdevaće fabrike koje izvoze u EU, pa neće morati da plaćaju CBAM na struju.

Restrikcije proizvodnje rekordno niske cene ugrozavaju investicije zelenu energiju u Grckoj Spaniji

Restrikcije proizvodnje, rekordno niske cene ugrožavaju investicije u zelenu energiju u Grčkoj, Španiji

15. novembar 2022. - Investitori u zelene elektrane potcenili su efekat ograničavanja proizvodnje i pad cena, pa u Grčkoj i Španiji prete bankrotstva

hrvatska spremnici baterije subvencije damir habijan

Hrvatska spremila 500 miliona evra za instaliranje baterija

15. novembar 2022. - Zahvaljujući Nacionalnom programu za oporavak i otpornost (NPOO) i planu Evropske komisije REPowerEU Hrvatska je dobila 1,6 milijardi evra