OIE

Makron: Francuska ne može da se oslanja isključivo ni na obnovljive ni na nuklearke

Makron Francuska iskljucivo obnovljive nuklearke prvog vetroparka na moru

Foto: Bruno Bensasson / Twitter

Objavljeno

23.09.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

23.09.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Predsednik Emanuel Makron je na svečanom otvaranju prvog francuskog vetroparka na moru obećao da će izdavanje dozvola za projekte zelene energije ići dvostruko brže, ali da će vreme biti skraćeno i za planirane nuklearke. „Ne može da se funkcioniše ni isključivo s obnovljivim izvorima niti isključivo s nuklearnim elektranama“, istakao je.

Francuska sledeće sedmice treba da predstavi zakonski okvir za ubrzavanje administrativnog postupka za projekte energije iz obnovljivih izvora, uključujući rešenja poput iskorišćavanja lokacija kao što su parkirališta i zemljište pored auto-puteva. Predsednik Emanuel Makron je objavio plan prilikom svečanog otvaranja prvog vetroparka na moru u vodama te zemlje i zatražio da se brzina izdavanja dozvola udvostruči.

Cilj je da Francuska 2050. ima 50 vetroelektrana na vodi ukupne snage 40 gigavata. Suočena s nestašicom električne energije, vlada još namerava da omogući udesetostručenje kapaciteta solarnih elektrana i dupliranje snage u domenu vetroparkova na kopnu.

Za izgradnju prvog francuskog vetroparka na moru trebalo je više od decenije

Razvoj i izgradnja prvog vetroparka na moru Saint-Nazaire trajali su više od deset godina, u poređenju sa prosekom od šest godina za veće fotonaponske projekte. Inače, Makron je kazao da treba ubrzati proceduru i za nuklearne elektrane.

Francuska planira da izgradi još barem šest nuklearnih elektrana

„Ne može da se funkcioniše ni isključivo s obnovljivim izvorima niti isključivo s nuklearnim elektranama“, naglasio je. Makron je u februaru najavio da će biti instalirano još šest reaktora. Nuklearne elektrane inače proizvode dve trećine struje u Francuskoj, ali je niz kvarova u tim postrojenjima učinio od nje neto uvoznika električne energije.

Postrojenje Saint-Nazaire biće pušteno u rad do kraja godine

Parc éolien en mer du Banc de Guérande, novi pogon na vetar u blizini Sen Nazera na zapadnoj obali, sastoji se od 80 turbina zbirne snage 480 megavata. Ta elektrana do kraja godine treba da se u potpunosti poveže na mrežu i pusti u redovan rad.

U vlasništvu je konzorcijuma kompanija EDF Renewables i Enbridge, odnosno njegove zavisne firme EIH, a udeo ima i CPP Investments. Ovo partnerstvo u saradnji sa nemačkim wpd-om razvija i projekat vetroelektrane na moru Fécamp od 500 megavata, koja je isto u izgradnji. Španska Iberdrola trenutno na Lamanšu podiže vetropark Saint-Brieuc od 496 megavata.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska hrote aukcije natjecaj vetar solar

HROTE raspisao aukcije za dodelu premija za elektrane snage 608 MW

23. septembar 2022. - Hrvatski operator tržišta energije raspisao je javni poziv za dostavu ponuda i dodelu premija za vetroparkove, solarne elektrane i hidroelektrane

Evropski parlament predlog reforme trzista elektricne energije gasa

Evropski parlament usvojio predlog reforme tržišta električne energije, gasa

23. septembar 2022. - Evropski poslanici su izglasali akte za reforme ustrojstva tržišta energenata da bi olakšali dekarbonizaciju. I u njih uvrstili nuklearke i vodonik.

Novi krug subvencija energetsku efikasnost domacinstva Srbiji

Novi krug subvencija za energetsku efikasnost za domaćinstva u Srbiji

23. septembar 2022. - Građani će za subvencije za energetsku efikasnost u Srbiji za 2024. konkurisati od leta. Opštine i gradovi su pozvani da izdvoje sredstva.

Nemackoj solarni park Witznitz najveci u Evropi

U Nemačkoj otvoren solarni park Witznitz, najveći u Evropi

23. septembar 2022. - Hansainvest i Move On pustili su u rad solarni park Witznitz, snage 605 megavata, na mestu nekadašnjeg ugljenokopa kod Lajpciga