Energetska kriza

Prvi zadatak nove Vlade Slovenije je rešavanje energetske krize

Foto: Vlada Slovenije

Objavljeno

06.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Sloveniji ne može biti ratnih profitera i svi će da preuzmu pravičan deo opterećenja od rastućih cena hrane i energenata, po rečima novog premijera Roberta Goloba. Vladajuća koalicija namerava da iz portfelja infrastrukture izdvoji ministarstvo životne sredine, klime i energetike i osnuje jedno za zeleni proboj i zelenu politiku.

Kabinet Roberta Goloba je odmah po preuzimanju vlasti počeo da osmišljava mere za ublažavanje udarca energetske krize. Novi predsednik Vlade Slovenije je obećao da će stvoriti socijalno pravičnu državu solidarnosti zasnovanu na znanju. Jedan od prioriteta je hvatanje ukoštac sa inflacijom u oblastima hrane i energenata.

Vlada je dobila podršku 54 poslanika i poslanica u devedesetočlanom parlamentu, dok je 30 glasalo protiv. Pokret Sloboda (Gibanje Svoboda) novog premijera je u koaliciji sa Socijalnim demokratama i Levicom.

Vlada ima viziju društva bez ugljenika i oslanjanja na nuklearnu tehnologiju uključujući male modularne reaktore

Golob je najavio intenzivne i odlučne dugoročne mere usredsređene na elektrifikaciju i solarizaciju za prevazilaženje energetske krize. Naglasio je da će se pobrinuti da ne bude ratnih profitera u pogledu rastućih troškova na ime energenata i hrane i da će svako da preuzme pravičan deo tereta.

Po koalicionom sporazumu treba da se uvede ministarstvo zelenog proboja i zelene politike, dok bi se novo ministarstvo životne sredine, klime i energetike oformilo od dela portfelja Ministarstva za infrastrukturu. Nekoliko evropskih zemalja je proteklih godina uspostavilo ministarstva posebno odgovorna za klimatsku akciju, održivi razvoj i zelenu tranziciju, pa i klimatsku krizu.

Ministar Bojan Kumer se drži plana za prestanak korišćenja uglja 2033. godine

Ministar za infrastrukturu Bojan Kumer je obećao reformu sektora energetike i da će sastaviti zakon za podsticanje energije iz obnovljivih izvora. Izjavio je da počinje novo poglavlje na putu ka društvu okrenutom razvoju.

Neke od glavnih tačaka njegovog programa su unapređenje železnice i digitalizacija oblasti saobraćaja. Ljubljana treba da 2025. dobije novi putnički centar Emonika za železnički i autobuski prevoz. Projekat vredi 350 miliona evra. Kumer je napomenuo da će se ministarstvo pobrinuti za izgradnju biciklističkih staza i žutih traka za javni prevoz i da će učiniti međugradski prevoz besplatnim za penzionerke i penzionere.

Za klimatsku politiku je zaduženo osam ministarstava

Mere za ublažavanje energetske krize će posebno biti namenjene pomoći ranjivim domaćinstvima i poljoprivrednicima. Izrazio je podršku planu za postepeno smanjivanje upotrebe uglja na nulu do 2033. godine i za odgovarajuću raspodelu evropskih sredstava za pravično restrukturisanje oblasti zavisnih od sektora uglja.

Što se tiče izgradnje drugog bloka nuklearne elektrane Krško, Kumer je izjavio da je imperativ da se čuje mišljenje naroda, ali je i podsetio da vlada želi društvo bez ugljenika i s osloncem na nuklearnu tehnologiju. Ta vizija uključuje male modularne reaktore, za koje je ocenio da „obećavaju“.

Vlade Slovenije energetske krize

Po pitanju klimatske politike, ukazao je na potrebu saradnje osam ministarstava koja su za nju zadužena.

Po razdvajanju ministarstva na dva dela, predviđeno je da Kumer preuzme životnu sredinu, klimu i energetiku, dok bi njegova državna sekretarka Alenka Bratušek držala infrastrukturu. Ona je bivša premijerka i ministarka infrastrukture.

Bojan Kumer je u dva navrata bio državni sekretar za energetiku. Pre nego što je postao ministar, bio je direktor u državnoj energetskoj kompaniji GEN-I, gde je blisko sarađivao sa Robertom Golobom, donedavno generalnim direktorom.

Brežan: Sloveniji trebaju dve spalionice otpada

Prvi zadatak nove Vlade Slovenije

Ministar za životnu sredinu i prostorno planiranje Uroš Brežan je od 2006. bio načelnik male opštine Tolmin podno Triglava. Pre nego što je izabran na ovu poziciju, rekao je pred nadležnim skupštinskim odborom da će biti usvojen klimatski zakon, a da će se izmeniti program za korišćenje klimatskih fondova.

Brežan je najavio jačanje kontrole emisija i da će nadzor nad njima biti nezavisan. Sudeći po aktuelnim podacima o generisanju otpada, napomenuo je, Sloveniji su potrebne dve spalionice „po najstrožim standardima za zaštitu životne sredine“.

„Sistemskim merama ćemo smanjiti pritisak na prirodu“, dodao je novi ministar i obećao da će predvoditi sistematsku rehabilitaciju degradiranih područja. Dalje, Brežan je izjavio da će se posebno pozabaviti ostvarivanjem prava građana na čistu pijaću vodu i to pogotovo stanovništva primorja i susednog Krasa u sušnom periodu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija hess he brezice solarna elektrana febr-d koncar

Slovenački HESS nastavlja gradnju solarnih elektrana pored HE Brežice – stiže još 9,2 MW

6. jun 2022. - Hidroelektrarne na spodnji Savi instaliraće dve solarne elektrane snage 9,2 MW nedaleko od svoje HE Brežice

srbija rusija nuklearna energija harcenko dubravka djedovic

Đedović Handanović sa Bocan-Harčenkom: Potencijalna izgradnja nuklearke i dalje daleko

6. jun 2022. - Rusija je zainteresovana za saradnju sa Srbijom u oblasti nuklearne energije, ali je Srbija još daleko od potencijalne gradnje nuklearke

Najveca nuklearna elektrana u Zapadnoj Evropi zatvorena zbog najezde meduza

Najezda meduza zaustavila rad nuklearne elektrane u Francuskoj

6. jun 2022. - Najezda meduza je privremeno zaustavila rad najveće nuklearne elektrane u Zapadnoj Evropi – Gravelines, u Francuskoj, jer su zapušile pumpe

bih rudnici epbih sanel buljubasic

Buljubašić (EPBiH): Proizvodnja uglja na 73 odsto, a otkrivke na 46 odsto

6. jun 2022. - Ugalj je važan jer 80 odsto proizvodnje EPBiH dolazi iz termoelektrana, a 20 odsto iz hidroelektrana, rekao je direktor Sanel Buljubašić