OIE

EBRD uvećava investicije u dekarbonizaciju na Zapadnom Balkanu

EBRD uvecava investicije dekarbonizaciju Zapadnom Balkanu

Foto: EBRD

Objavljeno

27.02.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.02.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Predsednica EBRD-a Odil Reno-Baso izjavila je da će banka nastaviti da jača svoje aktivnosti u regioni i ukazala na reforme potrebne za privlačenje privatnih investicija i pristup sredstvima Evropske unije iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Srbija je na marginama Investicionog samita za Zapadni Balkan potpisala sporazum o tri miliona evra u bespovratnim sredstvima za uvođenje obnovljivih izvora energije u daljinsko grejanje.

U sedištu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) održan je šesti Investicioni samit za Zapadni Balkan, na kojem su učestvovali premijeri i drugi visoki državni zvaničnici i zvaničnice. Odil Reno-Baso, predsednica ove međunarodne finansijske institucije, pohvalila je poboljšanje koordinacije među vladama i navela da je to omogućilo da mnogi važni saobraćajni i energetski projekti u regionu dobiju prioritet.

„Mi se u EBRD-u radujemo bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom i vladama u regionu na implementaciji Plana rasta EU za Zapadni Balkan… Nameravamo da nastavimo da jačamo svoje aktivnosti na Zapadnom Balkanu putem svoje mreže od šest kancelarija i 150 profesionalaca na terenu, kako bismo pomogli zemljama da sprovedu reforme i investicije, pogotovo u oblastima zelene tranzicije, veština, inkluzije i digitalizacije“, izjavila je.

Sprovođenje reformi bi otvorilo prostor za mnogo više investicija, kaže Reno-Baso

Reno-Baso je pozvala prisutne da ubrzaju zelenu tranziciju, a posebno ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora, elektromreže i energetsku efikasnost. To će doprineti povećanju istrajnosti regiona prilikom budućih energetskih šokova, kao i njegove konkurentnosti, napomenula je EBRD-ova šefica.

„Radimo sve što je u našoj moći da otvorimo prostor za više investicija u regionu. Ali mnogo više možemo da ih privučemo ukoliko budu sprovedene reforme“, naglasila je, istakavši značaj ispunjavanja uslova za dobijanje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan, vrednog šest milijardi evra.

Srbija će udvostručiti proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za daljinsko grejanje

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović je na marginama navedenog događaja potpisala sporazum o grantu od tri miliona evra za projekat Obnovljivi izvori energije u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji (ReDE Serbia). EBRD ga je odobrio u novembru.

Aktivnosti se sprovode u deset gradova i opština. Projekat je vredan 40,5 miliona evra, od čega 10,5 miliona evra čine grantovi, kazala je ministarka.

Srbija će uz EBRD-ovu pomoć početi da koristi solarne termalne sisteme, geotermalnu energiju i toplotne pumpe u daljinskom grejanju

„U Bogatiću planiramo da se kotlarnica na ugalj zameni upotrebom geotermalne energije za grejanje, a u Novom Pazaru toplotnom pumpom koja koristi otpadnu toplotu iz vodovoda. U Kruševcu, toplotna pumpa će omogućiti da se otpadna toplota iz sistema za prečišćavanje otpadnih voda iskoristi u sistemu daljinskog grejanja. Realizacijom projekata koje planiramo sa EBRD-om, udvostručili bismo proizvodnju toplotne energije iz OIE“, izjavila je Đedović Handanović.

Između ostalog, lokalne samouprave planiraju da instaliraju solarne termalne kolektore.

Ministarstvo i EBRD su takođe potpisali pismo o namerama da ove godine nastave saradnju u organizovanju aukcija za tržišne premije za plasman električne energije iz obnovljivih izvora. Druga runda, s raspoloživih 400 megavata za projekte solarnih i vetroelektrana, biće održana ove godine, navela je Đedović Handanović.

U planu aukcija objavljenom prošlog juna, vlada je navela da će pre kraja marta ove godine dodeliti još stotinu megavata investitorima u fotonaponske pogone i 300 megavata za vetroelektrane.

Jačanje saradnje s Albanijom, Kosovom*

EBRD je pripremio zajam za Albaniju od 98,75 miliona evra za obnovu i elektrifikaciju 120 kilometara železničke pruge od Vore, koja se nalazi u centralnom delu zemlje blizu Tirane, do Han i Hotita na granici sa Crnom Gorom.

I ovaj sporazum je potpisan tokom istog događaja. Projekat je vredan 373 miliona evra, a kofinansiraju ga Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska unija, koja nastupa kroz svoj Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), iz kojeg dolaze grantovi od ukupno 128,8 miliona evra i tehnička podrška procenjene vrednosti 12,1 milion evra.

Dalje, EBRD je s Kosovom* potpisao memorandum o razumevanju o unapređivanju infrastrukture, zelenoj tranziciji privrede, regionalnim integracijama i privatnom sektoru.

Procenjuje se da će zbirna vrednost mogućih projekata do 2027. godine dostići 400 miliona evra, saopštila je banka.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

27. februar 2024. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

27. februar 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

27. februar 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

27. februar 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom