OIE

Zaokružena finansijska konstrukcija za vetropark Kostolac

Zaokruzeno finansiranje EPS vetroparka Kostolac

Foto: Đorđe Krstić / Ministry of Mining and Energy

Objavljeno

29.01.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.01.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska unija je odobrila bespovratna sredstva u iznosu od 30 miliona evra za projekat vetroparka Kostolac iz svog Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan. Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je ovim sporazumom zaokružena finansijska konstrukcija. To će biti prva vetroelektrana Elektroprivrede Srbije, koja se još uvek većinom oslanja na ugalj.

Izgradnja vetroparka Kostolac je jedan od šest projekata zelene energetske infrastrukture u regionu za koje je EU preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) izdvojila grantove ukupne vrednost 120 miliona evra. Na dašnjem potpisivanju ugovora o bespovratnim sredstvima u vrednosti 30 miliona evra, ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je da se njime zaokružuje finansiranje tog postrojenja. Sastojaće se od 20 turbina zajedničkog kapaciteta 66 megavata.

Državna Elektroprivreda Srbije je još pre više od šest godina ugovorila kredit od 80 miliona evra sa nemačkom razvojnom bankom KfW. Aranžman uključuje grant od 1,8 miliona evra.

Današnji sporazum su potpisali ministarka Dubravka Đedović Handanović, Karsten Sandhop iz KfW-a i vršilac dužnosti generalnog direktora EPS-a Dušan Živković

Troškovi su se u međuvremenu popeli za skoro polovinu, na 144 miliona evra. EPS sada u projektu vetroparka Kostolac, koji mu je prvi, učestvuje sa 32,2 miliona evra vlastitih sredstava. Grant iz WBIF-a je predložen još krajem 2022, u visini od 31,2 miliona evra.

Današnji sporazum su, pored ministarke Đedović Handanović, potpisali direktor KfW-ove kancelarije u Beogradu Karsten Sandhop i vršilac dužnosti generalnog direktora EPS-a Dušan Živković. Vetroelektrana Kostolac je u izgradnji.

Sredstva za pomenutih šest projekata biće isplaćena iz paketa od 500 miliona evra iz Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan. On se sastoji od devet milijardi evra u grantovima, za koje je zamišljeno da će privući preko 20 milijardi evra u investicijama.

EPS u okviru iste runde dobija 16,1 milion evra za rekonstrukciju Vlasinskih hidroelektrana.

Početak rada vetroparka Kostolac očekuje se do polovine 2025. godine

Današnji sporazum je važan korak za izgradnju EPS-ove prve vetroelektrane, izjavila je Đedović Handanović. Nalaziće se na lokacijama iscrpljenih površinskih kopova i odlagališta Termoelektrana i kopova Kostolac, podsetila je. Godišnja proizvodnja će biti dovoljna za 30.000 domaćinstava, objasnila je ministarka.

Pored termoelektrana Kostolac A i B, u okviru EPS-ovog ogranka je lokacija njegove prve veće solarne elektrane, Petka, kao i novog bloka na ugalj, Kostolac B3, koji je u izgradnji. Đedović Handanović je kazala da će on biti završen za nekoliko meseci.

Godišnji učinak vetroparka Kostolac procenjen je na 187 gigavata

Povezivanje vetroparka Kostolac na mrežu očekuje se u prvoj polovini 2025, isto kada i fotonaponskog pogona Petka, od 9,75 megavata, dodala je.

Đedović Handanović je pomenula da je Srbija izabrala konzorcijum kompanija Hyundai Engineering i UGT Renewables za strateškog partnera za solarne elektrane zbirnog priključnog kapaciteta jednog gigavata, i to sa baterijskim sistemima za skladištenje energije. Predviđeno je da sva ta postrojenja budu predata EPS-u.

EU, Nemačka posvećeni energetskoj tranziciji Srbije

„Ovaj projekat nije samo dokaz posvećenosti Srbije zelenoj energiji već i kamen temeljac našeg evropskog zelenog dogovora i pravedne tranzicije, koji promoviše privredni razvoj dok čuva našu planetu i građane. Vetropark Kostolac predstavlja naš zajednički poduhvat da se udaljimo od uglja“, izjavio je ambasador EU u Srbiji Emanuele Žiofre.

Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad istakla je da je njena zemlja pouzdan partner u oblasti energetske tranzicije i da je, kroz regionalno klimatsko partnerstvo, dosledno fokusirana na podršku razvoju zelene energije u Srbiji, kao i na energetsko povezivanje u Evropi. Pored toga, napomenula je da će vetroelektrana Kostolac imati učinak od 187 gigavat-sati godišnje, za šta inače treba 95.000 tona lignita da se proizvede.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

29. januar 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

29. januar 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

29. januar 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

29. januar 2024. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu