Električna energija

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Foto: USDTA

Objavljeno

24.07.2024.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.07.2024.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bugarski Elektroenergien sistemen operator (ESO) dobio je od Sjedinjenih Država bespovratna sredstva za studiju izvodljivosti za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz mogućnost povezivanja sa Italijom. U projekat su uključene Grčka, Severna Makedonija, Kosovo* i Albanija.

Direktorka Agencije Sjedinjenih Država za trgovinu i razvoj (USDTA) Eno T. Ebong potpisala je sporazum o grantu od 1,5 miliona dolara sa izvršnim direktorom ESO-a Angelinom Cačevim za razvoj mreže za prenos električne energije, da bi se obnovljivi izvori lakše integrisali i da bugarski državni operator sistema prenosa poveća kapacitet za izvoz u susedne zemlje. ESO je pokrenuo projekat za Energetski koridor Istok-Zapad da bi se povezale mreže Turske, Bugarske, Grčke, Severne Makedonije, Albanije i Crne Gore, sa mogućnošću dosezanja do Italije.

Indikativno je što Srbije na spisku nema, mada Cačev jeste rekao da se njegova kompanija konsultovala sa Elektromrežom Srbije. Dodao je da je na sastancima sa svim operatorima prenosnog sistema – TSO-ovima – potvrđena izvodljivost predložene investicije.

Inače, Crna Gora je sa Italijom već povezana kablom Monita. Srbija je deo Transbalkanskog elektroenergetskog koridora od Rumunije do Crne Gore. Unutar Balkana je u razvoju još nekoliko takvih projekata.

Grčka pritom namerava da uspostavi podmorske veze sa Italijom, Kiprom i Egiptom, a tako i sa još zemalja. Bugarska i Rumunija učestvuju u projektu interkonekcije sa Gruzijom i Azerbejdžanom koja bi prolazila po dnu Crnog mora.

Black and Veatch odabran da sprovede studiju izvodljivosti

Studija za Energetski koridor Istok-Zapad će obuhvatiti i planiranje dve reverzibilne hidroelektrane u Bugarskoj, objavilo je Ministarstvo energetike te zemlje. Ova inicijativa je od ključnog značaja za efikasno korišćenje zelene energije u pokrivanju vršne potrošnje u Jugoistočnoj Evropi i održavanju stabilnosti mreže.

Naime, zbog rasta proizvodnje struje iz solarnih elektrana, elektroenergetski sistem je sredinom dana često preopterećen. To obara cene na berzama električne energije, pa elektrane na ugalj trpe gubitke. Fotonaponska postrojenja i vetroparkovi u regionu se takođe često isključuju sa mreže, što pak smanjuje prihode njihovim vlasnicima.

Kapaciteti za skladištenje nisu dovoljni te se javlja deficit u večernjem piku potrošnje. Tek ostaje da se vidi šta će biti pri hladnim talasima na zimu, kada fotonaponska postrojenja slabije rade.

USTDA će upotrebljavajući američke tehnologije doprineti ublažavanju klimatske krize tako što će dati podršku Bugarskoj u ispunjavanju svojih ciljeva u dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora i uvećanju kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, naglasila je Ebong. Otkrila je i da će studiju sprovesti konsultantska firma Black and Veatch.

Energetski koridor Istok-Zapad će umanjiti račune za struju

Bugarska sprovodi dekarbonizaciju domaće proizvodnje električne energije gašenjem termoelektrana na ugalj, koje je dosad u velikoj meri provođeno stihijski, i porastom upotrebe obnovljivih izvora.

Hitar razvoj elektroenergetske infrastrukture je jako značajan za omogućavanje međusobnog deljenja zelene energije i efikasne upotrebe, s obzirom na uzlet obnovljivih izvora u energetskom miksu u zemljama Jugoistočne Evrope, kazao je Cačev.

Energetski koridor Istok-Zapad će potrošačima umanjiti troškove i doprineti obaranju emisija, izjavio je ambasador SAD u Bugarskoj Kenet Merten.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

24. jul 2024. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

24. jul 2024. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

24. jul 2024. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

24. jul 2024. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.