Električna energija

Lančana havarija na Balkanu 21. juna počela je prekidima na dva dalekovoda – ENTSO-E

Lancana havarija Balkanu 21 juna prekidima dva dalekovoda ENTSO-E

Foto: ENTSO-E

Objavljeno

17.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska mreža operatora prenosnog sistema električne energije (ENTSO-E) objavila je da se lančana havarija 21. juna dogodila po iskakanju dva dalekovoda u razmaku od 13 minuta. Njena ekspertska grupa istražuje ovaj incident, zbog kojeg su Bosna i Hercegovina, skoro čitave Albanija i Crna Gora te Dalmacija u Hrvatskoj ostale tri sata bez struje.

Da bi ispitali uzroke prekida snabdevanja električnom energijom u jugoistočnom delu elektroenergetskog sistema regiona Kontinentalne Evrope, prvi sastanak svoje ekspertske grupe održali su ENTSO-E, Agencija Evropske unije za saradnju energetskih regulatora (ACER) i regulatori i operatori prenosnog sistema (TSO) u regionu.

Ona će detaljno istražiti osnovne uzroke incidenta i u svom konačnom izveštaju navesti preporuke, stoji u objavi. ENTSO-E je preliminarno objavio redosled događaja i pohvalio koordinisane napore pogođenih TSO-ova zahvaljujući kojima je snabdevanje ponovo uspostavljeno za tri sata.

Lancana havarija Balkanu 21 juna prekidima dva dalekovoda ENTSO E
Redosled događaja kada je došlo do prekida – dalekovodi M u tom trenutku nisu korišćeni, 1 i 2 su mesta prvih iskakanja koja su pokrenula domino efekat, x su prekidi do kojih je zatim došlo usled kraha napona u regionu, a isprekidana linija je granica između pogođenog područja i ostatka elektroenergetskog sistema Kontinentalne Evrope.

Pogođeno područje je izdvojeno iz elektroenergetskog sistema Kontinentalne Evrope

Bosna i Hercegovina, skoro čitave Albanija i Crna Gora te Dalmacija u Hrvatskoj ostale su po tri sata bez struje 21. juna u 12.24 zbog velikog kvara. Sistemi prenosa tih zemalja su pretrpeli krah napona. Ostatak Kontinentalne Evrope nije bio znatnije pogođen u navedenoj situaciji.

Ostatak Kontinentalne Evrope nije bio znatnije pogođen

Region koji je u pitanju je pred kolaps uvozio dva gigavata struje iz okolnih zemalja i isporučivao 417 megavata u Italiju kroz visokonaponski kabl za jednosmernu struju (HVDC) nazvan Monita. Ta linija ide ispod mora.

Dva iznenadna iskakanja dalekovoda dogodila su se u 12.09 i 12.22. Napon je posle drugog poremećaja počeo da pada u široj oblasti i pojačao tok.

Taj incident je aktivirao uređaje za zaštitu i linije su prekinute, što je pak dovelo do izdvajanja pogođenog kraja iz elektroenergetskog sistema Kontinentalne Evrope. Onda je unutar njega nastavljeno slabljenje napona, uz pad frekvencije, pa je došlo do potpunog prekida.

Prvi krah se dogodio u Crnoj Gori

Dakle, 400-kilovoltnu liniju Ribarevine – Podgorica2 u Crnoj Gori je iz mreže u 12.09 izbacio kratak spoj. Pojačalo se opterećenje na više drugih linija, ali bez premašivanja granica ili nevolja sa naponom ili frekvencijom.

Onda je kratak spoj u 12.22 prekinuo i četiristokilovoltnu vezu između Albanije i Grčke – Zemblak-Kardija. Odmah nakon drugog događaja registrovana su prekoračenja u opterećenju i voltaži. U jugoistočnom delu Kontinentalne Evrope napon se, naime, survao. Dva minuta zatim su dalekovodi poispadali jedan za drugim.

Mreža od400 kilovolti je vraćena u funkciju za manje od tri sata. Ubrzo su onda obnovljeni i sistemi na lokalnom nivou.

Inače, Balkan je već skoro tri nedelje zahvaćen ekstremnim toplotnim talasom. Elektroenergetski sistem je pod pritiskom zbog uspona potražnje i jake suše, dok su prenosni kapaciteti ograničeni, a mehanizmi fleksibilnosti slabi. Cene struje su izuzetno skočile.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

17. jul 2024. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

17. jul 2024. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.

Razgovori o energetskoj tranziciji dr Jovan Vujasinovic

Razgovori o energetskoj tranziciji sa dr Jovanom Vujasinovićem: pametna energetska rešenja su budućnost energetskih sistema

17. jul 2024. - Decentralizacija i digitalizacija energetskog sistema tema su pete epizode podkasta Razgovori o energetskoj tranziciji

Proizvodnja solarnim elektranama Bugarskoj prvi put premasila celokupnu potrosnju struje

Proizvodnja u solarnim elektranama u Bugarskoj prvi put premašila celokupnu potrošnju struje

17. jul 2024. - Učinak fotonaponskih sistema u Bugarskoj je dostigao nesvakidašnji rekord, po podacima ESO-a i evropske mreže ENTSO-E