Broj sati sa negativnim cenama na hrvatskoj berzi električne energije CROPEX povećao se prošle godine za 30 odsto u odnosu na prethodnu 2024, pokazao je godišnji izveštaj Hrvatske energetske regulatorne agencije.
Autori godišnjeg izveštaja Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) ističu da broj sati sa negativnim cenama električne energije nastavlja snažno da raste.
To znači, dodaju, da tržište u određenim trenucima doslovno plaća nekome da preuzme višak električne energije iz sistema. Zato se može zaključiti da je u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama Evropske unije, nužna gradnja postrojenja za skladištenje energije, navodi se u izveštaju.
Broj sati sa negativnim cenama skočio je sa 196 sati u 2024. na 257 sati u 2025.
Sati sa negativnim cenama najviše se, kako se podseća, javljaju tokom prolećnih meseci i sunčanih nedjelja kada postoji višak proizvodnje iz solarnih elektrana.
Kratkoročne negativne cene su uglavnom posledica viškova proizvodnje nastalih sezonalnošću primarnih izvora energije ili posledica obaveznog preuzimanja električne energije, na primer, u okviru ranije uspostavljenog sistema podsticaja koji otkupljuje svu električnu energiju predatu u mrežu, navode autori izveštaja.
Važan signal za razvoj tehnologija skladištenja energije
U suštini, podsećaju, jedna od posledica povećane proizvodnje iz obnovljivih izvora je rast broja sati sa negativnim cenama struje.
Hrvatski regulatorni okvir već u nekim delovima, kako se objašnjava, za buduće ugovore predviđa obustavu tržišnih premija kada je cena električne energije na tržištu negativna.
Takve tržišne okolnosti predstavljaju važan signal za razvoj tehnologija skladištenja energije, posebno baterijskih sistema za skladištenje energije (BESS), piše u izveštaju.
Snažan interes investitora za priključenje baterija
U Hrvatskoj je, ističu autori, tokom 2025. i 2026. zabeležen snažan interes investitora za priključenje postrojenja za skladištenje energije na prenosnu i distributivnu mrežu.
Početkom 2026. u probni rad je pušteno prvo veliko postrojenje za skladištenje energije, što predstavlja važan korak u modernizaciji hrvatskog elektroenergetskog sistema, navodi se u dokumentu pod nazivom Godišnje izvješće 2025.
Inače, kapacitet baterija u Hrvatskoj, prema procenama Hrvatske gospodarske komore (HGK) iz marta, bio je samo 11 MW.
Hrvatska bi u narednim mesecima trebalo da dobije regulatorni okvir, koji bi omogućio razvoj baterija u 2027. godini.
