HGK: Hrvatska ima baterije od samo 11 MW, propisi koče investicije

Hrvatska trenutno ima baterijske sisteme za skladištenje energije snage 11 MW, a do kraja godine bi mogla da taj kapacitet poveća na 150 MW, procenila je Hrvatska gospodarska komora. Ključan problem je, kako dodaju, ograničavanje poslovnih modela koje operatori mogu da koriste.

Skladištenje energije u baterijama je, kako je istakla Hrvatska gospodarska komora (HGK), tehnologija koja se nalazi na prvom mestu prema zainteresovanosti investitora.

HGK je pripremila Position paper na temu prepreka za instalaciju baterija. To je treći dokument koji se bavi sektorom obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj (Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi).

Hrvatska, kako su naveli, trenutno nema rešenje za razdoblja kada je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora visoka, a potrošnja niska. Tako je, dodaju, pre tri godine zbog zagušenja u prenosnoj mreži „propala“ količina zelene energije koja je mogla snabdeti više od 20.000 domaćinstava 12 meseci.

Hrvatska uvozi 60 odsto energije koju troši

Hrvatska, podseća HGK, uvozi 60 odsto energije koju troši, a uvoz fosilnih goriva predstavlja primarni izvor nacionalnog trgovinskog deficita.

Tamara Kelava, direktorka Sektora za energetiku, zaštitu okoline i komunalnu ekonomiju HGK, podsetila je da investitori još čekaju cenu naknade za priključenje na mrežu, od septembra 2022. godine – ukupno 1.200 dana.

Cena priključenja je ključni faktor koji utiče na odluku je li neki projekt isplativ ili nije, dodala je ona.

Domazet: Baterije mogu pomoći da se obezbede jeftinije pomoćne usluge

Nina Domazet, samostalna savetnica u Sektoru i sekretarka Udruženja za OIE HGK, je istakla da baterije nisu čudesni štapić za hrvatski elektroenergetski sistem.

Ali, mogu pomoći, dodala je, u kraćem roku da se ublaže problemi sistema i obezbede jeftinije pomoćne usluge operatoru prenosnog sistema, i tako posredno utiču na troškove struje.

„Po Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) predviđena je izgradnja 250 MW baterija do 2030, a očekujemo da ćemo u ovoj godini dosegnuti tek oko 60 odsto (150 MW prim. aut). Za usporedbu, EU je samo u prošloj godini zabilježila porast novih baterijskih sustava za oko 45 posto i unutar tih novih kapaciteta većina se odnosi na velike sustave, ne primjerice kućnu pohranu“,  pojasnila je Domazet.

Uz trošak priključenja i obračun mrežarine trenutno za baterije nije precizno definisan, a dorade su potrebne i kod definisanja naknade za ograničavanje rada, dodaju u HGK.

Ključni problem je ograničavanje poslovnih modela

Ipak, u HGK kažu da je ključni problem sa primenom baterija u Hrvatsko ograničavanje poslovnih modela rada.

Aljoša Pleić, zamenik predsednika Udruženja OIE HGK, objasnio je da funkcije baterija ne bi uopšte trebalo određivati prostornim propisima, već samo energetskim.

Aktuelna regulativa ograničava arbitražni poslovni model primene baterija, dodao je on.

Pleić: Trenutni model ne omogućava da baterije dosegnu svoj puni potencijal

Trenutni model, kako je naveo, ne omogućava da baterije dosegnu svoj puni potencijal u smislu pružanja pomoćnih usluga operatoru.

„Arbitražni rad baterije znači da se baterijski sustav puni kada je cijena električne energije niska, a prazni kada je cijena visoka. To je jedan od osnovnih tržišnih modela rada baterijskih spremnika u liberaliziranom tržištu električne energije, koji povoljno utječe i na krajnju cijenu električne energije“, istakao je Pleić.

Za investitore ostaje i otvoreno pitanje treba li za postojeću elektranu menjati energetsko odobrenje ako se dodaju baterije, kao i hoće li ugradnja baterije uticati na status povlašćenog proizvođača električne energije., navela je HGK.