Energija iz otpada – realna briga ili prilika za ekološko-klimatsko-energetsku dobit
U nastavku serijala "Srbija od smetlišta do cirkularne ekonomije" o korišćenju otpada za dobijanje energije razgovarli smo sa profesorom Vladimirom Pavićevićem, Igorom Jezdimirovićem i Helgom Štojber
Video: Ambalažni otpad – (ne)odgovornost privrede koja se vidi na svakom koraku
U periodu 2010-2020. najmanje 61 odsto ambalaže stavljene na tržište, ili 2,2 miliona tona, završilo je u prirodi ili na deponijama
U zemljama EU baci se više hrane nego što se uveze
U trenutku kada 33 miliona građana Evropske unije ne može da priušti dovoljno obroka, u državama članicama se baci više hrane nego što se uveze. Svake godine u zemljama EU se baci čak 153,5 miliona tona hrane, što uzrokuje najmanje 6 procenata emisija gasova staklene bašte. U zemljama Evropske unije se baca više hrane nego […]
Dobar primer upravljanja biootpadom dolazi iz Hrvatske: nova vrednost, ekološka odgovornost
Kada bi Hrvatska u potpunosti iskoristila potencijal biootpada od 400.000 tona, mogla bi proizvesti 104 gigavat-sati električne energije godišnje, što je ekvivalent od 7.3% ukupno proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj 2021.
Izveštaj o komunalnom otpadu za 2021: Hrvatska nastavlja napredak, ali ciljevi nedostižni
Hrvatska je povećala odvojeno skupljanje otpada, recikliranje komunalnog otpada i odvojeno prikupljanje biootpada iz komunalnog otpada
Opasan industrijski otpad – visoka cena izvoza, a još veća odlaganja na deponije
Šta se dešava sa industrijskim otpadom, i pre svega sa opasnim otpadom, u nastavku serijala "Srbija - od smetlišta do cirkularne ekonomije" razgovarali smo sa Markom Rokvićem i Sinišom Mitrovićem
Vodič za hotele i njihove goste: saveti da se smanji bacanje hrane
Priručnik je izrađen kao alat hotelima da smanje količine bio-otpada, posebno otpada od hrane jer su na sažet način predložene mere za redukciju
Ambalažni otpad – (ne)odgovornost privrede koju građani plaćaju
Ambalažni otpad možda nije po generisanim količinama najzastupljenija vrsta otpada u Srbiji, ali sigurno baš njega ima najviše na mestima na kojima ga ne treba biti: razasut je po naseljima, izletištima, rekama i prirodi, a mikroplastika završava u ljudima, ali i placenti beba.