Električna energija

Lazović: Termoelektrana Kostolac B3 će biti na mreži u septembru 2023. godine

Lazovic Termoelektrana Kostolac B3 na mrezi septembru 2023

Foto: Termoelektrana Kostolac B (EPS)

Objavljeno

06.10.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.10.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Menadžer projekta izgradnje bloka Kostolac B3 Željko Lazović izjavio je da će to postrojenje na ugalj biti pušteno u pogon u septembru sledeće godine.

Projekat Kostolac B3 je ušao u završnu fazu, kazao je rukovodilac portfolija ključnih investicionih projekata u Elektroprivredi Srbije Željko Lazović. On je za Tanjug izjavio da će u roku od mesec i po dana biti primljeno više od 98 odsto opreme, a da se „stabilni rad bloka na mreži“ očekuje u septembru 2023. godine.

Počela je montaža turbine, a ubrzo će krenuti ti radovi i na generatoru, naveo je prvi čovek projekta Kostolac B3. „Blok je snage 350 megavata, a stepen neto efikasnosti je 37,3 procenta. Blok zadovoljava sve zakonom definisane standarde sa stanovišta zaštite životne sredine“, izjavio je.

Kostolac B3 će u EPS-ovoj proizvodnji učestvovati sa do sedam odsto

U izvođenju projekta za proizvodnju električne energije iz uglja predviđeno je smanjenje emisija sumpor-dioksida na 150 miligrama po kubnom metru, dok će azotnih oksida biti ispuštano 200 miligrama, a prašine odnosno letećeg pepela deset miligrama po kubiku, napomenuo je Lazović.

EPS-ov predstavnik je rekao da će Kostolac B3 godišnje proizvoditi 2,2 do 2,5 teravat-sati i da će to činiti pet do sedam procenata proizvodnog portfelja kompanije. Lazović je podsetio da je u drugom delu projekta, završenom pre godinu dana, proizvodnja uglja na lokaciji Drmno povećana je sa devet na 12 miliona tona godišnje, i to bez širenja kopa.

Okvirni sporazum s kineskom kompanijom CMEC potpisan je još 2010. godine

Rokovi su više puta pomerani, između ostalog zbog blokada kretanja i saobraćaja tokom pandemije. Okvirni sporazum s kineskom kompanijom China Machinery Engineering Corp. (CMEC) potpisan je 2010. godine. Kada je 2017. postavljen kamen temeljac, rok za završetak izgradnje je bio do kraja 2021. godine.

Poduhvat je vredan 618 miliona dolara, a povećanje kapaciteta ugljenokopa Drmno je koštalo još 97,6 milliona evra. Kineska državna banka za kreditiranje izvoza Export-Import Bank of China (Chexim ili China Exim Bank) je odobrila pozajmicu na 20 godina za 85 odsto ukupne vrednosti. Blok Kostolac B2 je izgrađen još 1991, ali je najnoviji u Srbiji.

Ovo je jedan od poslednjih projekata termoelektrana ili ložišta na ugalj uopšte na Balkanu i u Evropi, mada u Bosni i Hercegovini, na primer, ima pokušaja da se izgradi još blokova.

Grčka ubrzo treba da pusti u probni rad postrojenje Ptolemaida 5, Turska i dalje planira izgradnju znatnog broja blokova, ali sve manjeg, a Kosovo* namerava da rekonstruiše neke od kapaciteta i da deo prebaci u rezervu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

6. oktobar 2022. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

6. oktobar 2022. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

6. oktobar 2022. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

6. oktobar 2022. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila