U fokusu

Energetska demokratija na djelu

nadezda kokotovic autorski tekst demokratizacija energetike

Nadežda Kokotović (treća s leva) sa ostalim moderatorima na V međunarodnom energetskom forumu INTERENEF u Splitu

Objavljeno

31.08.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

31.08.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Autor: Nadežda Kokotović, direktor Brussels Energy Club

U Hrvatskoj raste broj lokalnih energetskih zadruga i broj građana koji aktivno učestvuju u održivim energetskim projektima, i država ih u okviru zakonodavstva i prakse EU sve više podržava. U BiH za to vreme građani svih entiteta i kantona vode borbu za očuvanje rijeka koje država uništava promovisanjem investicija u male hidroelektrane koje ovoj zemlji bogatoj obnovljivim izvorima nisu ni potrebne.

U Splitu je održan peti INTERENEF, Međunarodni energetski forum, na kome je jedan panel bio posvećen energetskoj demokratiji, novom konceptu koji objedinjuje energetsku tranziciju sa idejama demokratije i učešća građana. Kao moderator panela razgovarala sam sa predstavnicima vlasti i aktivistima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Za zagovornike demokratizacije energetike, klimatske promjene su goruća opasnost za planetu, ali i prilika da se započnu promjene u ekonomskom sistemu, koje bi unaprijedile živote običnih ljudi, smanjile jaz između bogatih i siromašnih, stvorile veliki broj novih i dobrih radnih mjesta, te ojačale demokratiju u društvima (Naomi Klajn).

Energetska demokratija podrazumijeva čistu energiju, energetsku efikasnost i očuvanje prirode i donosi nam nove pojave poput prozjumera, malih lokalnih zadružnih elektrana umjesto velikih energetskih preduzeća, i pokreta građana kojima je važan održivi razvoj njihovih sredina. Zeleni kurs Evropske komisije djelimično odgovara na ove zahtjeve kada govori o suzbijanju energetskog siromaštva, pravednoj tranziciji, te generalno holističkom pristupu održivoj budućnosti, u kojoj socijalni dijalog igra veliku ulogu.

Ambiciozni zeleni plan Križevaca

mario rajn krizevci demokratizacija energetike
Mario Rajn (slika: Mario Rajn/Facebook)

Mario Rajn je gradonačelnik Križevaca, grada od 30 hiljada stanovnika u blizini Zagreba, prvog koji je usvojio razvojni plan sa ambicioznim ciljem postizanja energetske nezavisnosti do 2030. U Križevcima je proradila prva mala društvena, grupno finansirana elektrana na solarnu energiju od 30 kwh, tzv. energetska zadruga u Hrvatskoj (od 2019. u EU je legalizovan status „energy community“).

Građani su uložilii u zadrugu davanjem  zajma na 10 godina sa očekivanom dobiti od 4,5%. Struju koristi zgrada križevačkog Razvojnog centra, a nepotrošene količine otkupljuje lokalna elektroprivreda.

Grad sufinansira postavljanje solarnih panela na privatnim kućama

Grad takođe sufinansira postavljanje solarnih panela na privatnim kućama, a u planu je povezivanje centra sa okolinom autobusima na zeleni hidrogen, te korišćenje geotermalnih bušotina za grijanje javnih ustanova i bolje upravljanje čvrstim otpadom. Upravo je na krilima ovakvih projekata Mario Rajn i osvojio drugi mandat, te postao član Upravnog odbora evropske asocijacije gradova u energetskoj tranziciji „Energy Cities“, zajedno sa gradonačenicima Modene, Delfta, Valensije, Liježa, Luvena.

Inače, Rajn je treći gradonačelnik u Hrvatskoj koji je to postao kao nezavistan kandidat sa programom održivog razvoja i življenja: u Splitu se sada velike nade polažu u novog gradonačelnika (ili poteštata kako u Splitu nazivaju tu dužnost), Ivicu Puljka, koji je doktorirao fiziku u Parizu, a njegov novi zagrebački kolega Tomislav Tomašević je magistrirao održivi razvoj na Kembridžu, pored toga što je dugogodišnji ekološki aktivista.

Pioniri energetskog zadrugarstva

zoran kordic zez demokratizacija energetike
Zoran Kordić sa saradnicama (slika: ZEZ)

Zoran Kordić je su-osnovač i CEO Zelene energetske zadruge (ZEZ), koja je i pokrenula taj prvi projekat u Križevcima. Iako su obilazili mnoge gradove sa ovom idejom, na razumijevanje su u početku naišli kod Rajna.

ZEZ obučava sve zainteresovane kako pokrenuti energetsku zadrugu i danas ih već ima mnogo u Hrvatskoj. Osnivače i učesnike zadruga objedinjuje više od zajedničkog  ekonomskog interesa: njihova motivacija je održivi razvoj njihovih zajednica. Osim neposredno proizvodnjom energije, bave se i održivim upravljanjem vodom, energijom i otpadom u turističkim kampovima i energetskom efikasnošću na malim poljoprivrednim dobrima.

Do prije par godina, kada je Hrvatska prilagodila svoju regulativu ovakvoj, samostalnoj proizvodnji energije, ZEZ i druge zadruge su jedva preživljavale, ali od tada se situacija popravlja i sada ih država vidi kao ravnopravne partnere. ZEZ je takođe član ResCoop, evropske federacije zadruga obnovljive energije, koja je ključni promoter ove ideje u Evropi danas objedinjuje 1900 zadruga sa 1,25 miliona aktivnih građana.

MHE kao ujedinjujući faktor u BiH

anes podic eko akcija mhe demokratizacija energetike
Anes Podić (slika: Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo/Facebook)

Anes Podić iz Eko akcije BiH je govorio o borbi građana ove zemlje protiv izgradnje malih hidroelektrana (MHE) i njihovom katastrofalnom uticaju na rijeke.  U BiH je 108 MHE proizvelo samo 2,2% od ukupno proizvedene električne energije (poređenja radi, jedan vjetropark je proizveo istu količinu struje kao 57 MHE). BiH je 2019. godine iz OIE proizvela 40% električne energije, a u globalnoj emisiji stakleničkih gasova učestvuje sa svega 0,075 procenata.

Zbog državnih subvencija planira se izgradnja još par stotina MHE i potpuno se zanemaruju ostali obnovljivi izvori energije

Ipak, zbog državnih subvencija i povoljnih cijena za MHE, planira se izgradnja još par stotina ovih projekata i potpuno se zanemaruju ostali obnovljivi izvori energije. Uprkos zakonskim odredbama o poštivanju tzv. biološkog minimuma, MHE crpe iz rijeka i posljednju kap vode i uništavaju riječni i obalni živi svijet i privredu lokalnih zajednica, a kroz netaknute šume se probijaju desetine kilometara puteva.

Protesti se održavaju diljem zemlje, bez obzira na unutrašnje bosanskohercegovačke podjele, gdje ljudi danonoćno stražare i staju pred buldožere investitora. Istovremeno se skuplja novac za pravnu borbu, a aktivisti su veoma prisutni u medijima, zalažući se za momentalnu i trajnu zabranu izgradnje hidroelektrana. Oni smatraju da MHE treba isključiti iz programa subvencija i državne pomoći, te ustanoviti programe finansiranja energetske tranzicije u skladu sa potrebama i mogućnostima društva i okoline.

Napori eko-aktivista daju rezultate i svakog dana stiže informacijama o još jednoj opštini koja je na svojoj teritoriji zabranila izgradnju MHE

Osim toga, u domaće zakone i propise nikad nije ugrađena Okvirna direktiva EU o vodama, kao ni direktive EU o pticama i staništima, koje nisu ni dio Ugovora o Energetskoj zajednici. Njihova puna primjena bi smanjila učinak ovih projekata. Napori eko-aktivista daju rezultate i svakog dana stiže informacijama o još jednoj opštini koja je na svojoj teritoriji zabranila izgradnju MHE. Ipak, šteta je već učinjena.

Iako panelisti iz Hrvatske i Bosne imaju različite probleme i mogućnosti, zajednička im je želja da sami, čisto i odgovorno upravljaju svojim prirodnim resursima, ali i prepreke koje ih najviše usporavaju u postizanju većih i boljih rezultata, a to su – neznanje i apatija u njihovim društvima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

elixir boost stipendija

Raspisan konkurs za Elixir Boost stipendije za studente u Srbiji

31. avgust 2021. - Elixir poziva studente završnih godina osnovnih i master studija tehničko-tehnološkog usmerenja da se prijave za Elixir Boost stipendije

Beocinska fabrika cementa Lafarge Srbija

Jubilej beočinske fabrike cementa: 185 godina gradimo napredak

31. avgust 2021. - 185 godina postojanja je značajan i vredan jubilej koji obeležava Beočinska fabrika cementa, kao deo...

Maja Turkovic

Maja Turković – liderka energetske tranzicije

31. avgust 2021. - Kroz svoj rad u projektima obnovljivih izvora energije i WISE Srbija mrežu žena, Maja Turković ne samo što pomera granice u energetskom sektoru, već i podržava žene, gradeći put ka inkluzivnoj i održivoj budućnosti

Iva Djindjic Cosic

Iva Đinđić Ćosić: energetska tranzicija otvara vrata za veće angažovanje žena

31. avgust 2021. - Iva Đinđić Ćosić je vodeća stručna saradnica za ugovore u Elektromreži Srbije. Po obrazvoanju pravnica, već 18 godina radi u sektoru energetike