OIE

TENDER: HEP gradi elektrane na obnovljive izvore s opštinama i firmama

TENDER HEP lokalne vlasti solarne elektrane 120 MW

Slika: HEP

Objavljeno

07.07.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.07.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska elektroprivreda je pozvala buduće partnere da iskažu zainteresovanost za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. HEP je s 11 opština i gradova već dogovorio da pripreme dokumentaciju za solarne elektrane od ukupno 120 megavata, a otkupljuje još 60 megavata u privatnim projektima u razvoju.

Posle uspeha postignutog na prošlogodišnjem tenderu, Hrvatska elektroprivreda je otvorila još jedan javni poziv jedinicama lokalne samouprave, pravnim i fizičkim licima da se prijave za razvoj postrojenja za zelenu energiju. HEP je saopštio da bi s opštinama i gradovima zajedno pripremao dokumentaciju za solarne elektrane te da namerava da otkupljuje privatne projekte.

Konkurs važi do kraja godine. Dominantna kompanija u Hrvatskoj u proizvodnji električne energije, u državnom vlasništvu, navela je da bi preuzimala solarne projekte od najmanje dva megavata kao i gotove ili planirane vetroelektrane i hidroelektrane od barem jednog megavata.

HEP priprema solarne elektrane od ukupno 240 megavata 

Zaključno s aprilom, HEP je s 11 jedinica lokalne vlasti potpisao sporazume o razvoju projekata za fotonaponske elektrane ukupne snage 120 megavata i akvizicije budućih solarnih pogona kapaciteta 60 megavata. Saopštio je i da samostalno razvija solarne elektrane od još 60 megavata.

Opštine i gradovi imaju priliku da se jače angažuju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području i doprinesu svom razvoju, rekao je Frane Barbarić, predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede. „Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama“, naveo je.

Barbarić: HEP će do 2030. instalirati 1,5 gigavata

Po njegovim rečima, HEP grupa za ovu godinu ima rekordni plan investicija, vredan 4,9 milijardi kuna odnosno 650 miliona evra, a od 2021. do 2024. planirano je 14,5 milijardi kuna (1,92 milijarde evra).

Saradnja do lokacijske ili građevinske dozvole

Neke od pomenutih lokalnih samouprava projektnu dokumentaciju priprema do dobijanja lokacijske dozvole. To su opštine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg i opštine Bedekovčina i Marijanci su po dogovoru zadužene da rade do dobijanja građevinske dozvole.

HEP je za solarne elektrane od 2019. do 2023. namenio 750 miliona kuna ili 99,3 miliona evra, navodi se u saopštenju. U poslednje tri godine je iz fondova Evropske unije povukao milijardu kuna (132,5 miliona evra).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Solarna elektrana Vracenovici od 100 MW dobila saglasnost na studiju uticaja na zivotnu sredinu

Solarna elektrana Vraćenovići od 100 MW dobila saglasnost na studiju uticaja na životnu sredinu

7. jul 2020. - Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore je dala saglasnost i na studiju uticaja za solarnu elektranu Tupan, instalisane snage 90 MW

bih vetropark bitovnja epbih vijece ministara kredit eib

EPBiH uzima kredit za gradnju vetroparka Bitovnja

7. jul 2020. - Godišnja proizvodnja vetroelektrane procenjena je na do 220 GWh, a investicija na 215 miliona konvertibilnih maraka

Gacko se usprotivilo solarnom projektu na 200 hektara poljoprivrednog zemljišta

7. jul 2020. - Skupština opštine Gacko je posle peticije povukla podršku za solarnu elektranu na dvesta hektara državnog poljoprivrednog zemljišta

bih geotermalna energija bijeljina studija rgf

Bijeljina planira korišćenje geotermalne energije

7. jul 2020. - Potpisani su ugovori o izradi studije o geotermalnom potencijalu na teritoriji grada Bijeljine i mogućnosti višenamenskog korišćenja