Bez paralelnog razvoja mreže i baterija Hrvatska neće moći da integriše dalji rast obnovljivih izvora energije, pokazala je prva nacionalna studija o baterijskim sistemima.
Studiju “Identificiranje lokacija mrežnih zagušenja na elektroenergetskoj mreži i potreba za baterijskim spremnicima energije u Republici Hrvatskoj” iniciralo je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Analiza prvi put sistemski otkriva ograničenja u prenosnoj mreži i definiše optimalne lokacije i potrebne kapacitete baterijskih sistema za skladištenje energije (BESS), navelo je OIEH.
Studija pokazuje da su u postojećem stanju identifikovane 22 prioritetne lokacije sa ukupnim potencijalom do 1.700 MW. Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) kao cilja postavio je 350 MW. Trenutno Hrvatska ima baterije snage 11 MW.
Holjevac: Baterije ne mogu zameniti razvoj mreže
U scenariju pune integracije obnovljivih izvora energije potreba raste na više od 1.600 MW, uz najveću koncentraciju u Dalmaciji i na riječkom području, navedeno je u NEKP-u.
Studiju su na konferenciji Solar Flex Croatia 2026 predstavili Ninoslav Holjevac, sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i Dražen Balić, iz Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).
„Identificirali smo ključna zagušenja u mreži i definirali gdje su baterije najpotrebnije. Baterijama možemo kupiti vrijeme, ali one ne mogu zamijeniti razvoj mreže“, upozorio je Holjevac.
Balić: Baterije menjaju cenovne profile i do 25 odsto
Tržišna analiza pokazuje da baterijski sistemi ne utiču značajno na prosečnu cenu električne energije, ali bitno menjaju njenu dinamiku.
Baterije menjaju cenovne profile i do 25 odsto, smanjuju ograničenja proizvodnje i povećavaju efikasnost sistema, istakao je Balić.
Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) konferenciju su organizovali sa udruženjem SolarPower Europe.
“Situacija koju imamo danas jasno pokazuje koliko se energetski sektor mijenja i koliko su fosilna goriva osjetljiva na vanjske poremećaje“, istakla je direktorka OIEH-a Maja Pokrovac.
