OIE

Razvoj sektora zelene električne energije u Srbiji ide u tri pravca

Razvoj sektora zelene elektricne energije u Srbiji ide u tri pravca

Foto: Energize d.o.o.

Objavljeno

20.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Privatni investitori u Srbiji razvijaju projekte elektrana na obnovljive izvore ukupne snage oko 14 do 15 gigavata, EPS je napravio plan razvoja zelenog portfolia, a solarne elektrane za sopstvenu potrošnju u domaćinstvima i privredi jesu treći pravac razvoja obnovljivih izvora energije u Srbiji, izjavila je urednica portala Balkan Green Energy News Branislava Jovičić za RTS.

Očigledan je napredak u korišćenju obnovljivih izvora energije, piše u najnovijem izveštaju Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE). Od 17 država Balkana, Kavkaza, Istočne Evrope i Centralne Azije, Srbija deli četvrto mesto sa Gruzijom, a povećanje kapaciteta obnovljivih izvora pokazuje veliki pad u odnosu na prve tri zemlje, prenosi RTS.

Prema Nacrtu integrisanog energetskog i klimatskog plana, koji će od 1. oktobra biti na javnoj raspravi, Srbija bi trebalo da do 2030. godine iz obnovljivih izvora dobija 40 odsto energije ili 13 procentnih poena više nego danas.

„Razvoj obnovljivih u Srbiji ide u tri pravca. Prvi čine privatne investicije, uglavnom u vetroelektrane i solarne elektrane, i u ovom trenutku se razvija 14 do 15 gigavata projekata elektrana iz obnovljivih izvora energije“, kaže Branislava Jovičić, urednica portala Balkan Green Energy News.

Drugi pravac razvoja, prema njenim rečima, vezuje se za državnu Elektroprivredu Srbije (EPS), koja je napravila plan razvoja svog zelenog portfolia. Posle godina neinvestiranja u postrojenja, fokus EPS-a u proizvodnji zelenih kilovata je na vetroelektranama odnosno na solarnim elektranama na napuštenim kopovima.

Treći pravac čine građani i privreda, koji razvijaju solarne elektrane za sopstvenu potrošnju, objašnjava Branislava Jovičić.

Zastoj nakon kratkog buma u izgradnji vetroparkova

Veliki potencijal su srpski krovovi. Njihova površina veća je od 600 kvadratnih kilometara. Sa samo 10 odsto pokrivenosti solarnim panelima dobilo bi se dovoljno električne energije za šest miliona domaćinstava. Veća energetska sigurnost, čistiji vazduh.

Površina krovova u Srbiji iznosi više od 600 kvadratnih kilometara

Više od dve trećine ukupno proizvedene električne energije u Srbiji je iz goriva koji zagađuje životnu sredinu i zagreva planetu. Nakon što je krajem prošle decenije izgrađeno devet vetroparkova, nema znatnijeg pomaka ka čistoj energiji. To nas je usporilo na putu rešavanja klimatske krize i doprinosa Srbije ispunjavanju ciljeva iz Pariskog sporazuma.

U Srbiji je izgrađeno devet vetroelektrana

Od 2019. godine dolazi do stagnacije u proširivanju kapaciteta za korišćenje snage vetra i drugih obnovljivih izvora energije, navodi Goran Vreljanski iz Svetskog fonda za prirodu. U susret Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP27), jasna je poruka investitorima i zemljama u regionu da moraju da se povećaju kapaciteti za korišćenje obnovljivih izvora energije kao i napori za usvajanje i primenu politike u ovoj oblasti, kazao je.

Ekonomski napredak moguć i sa smanjenjem zagađenosti

Srbija ima više solarnog potencijala nego Nemačka, Poljska i Češka, ali te zemlje proizvode mnogo više energije iz sunca i u tome vide računicu.

„Trenutno jedan od osnovnih načina kako merimo transformaciju ka zelenoj energiji nije samo procenat proizvedene energije iz obnovljivih izvora, nego i takozvano dekaplovanje [decoupling]. To je situacija kada u zemlji iz godine u godinu raste bruto društveni proizvod, a pri tome emitujete sve manje i manje ugljen-dioksida, odnosno imate sve manje zagađenja. To se ne dešava samo u najrazvijenijim zemljama, nego i u srednje razvijenim i koje su u smislu ekonomije slične našoj. Treba da očekujemo da se tako nešto i ovde desi, ali za to su potrebni konkretni planovi“, kaže Vladimir Đurđević, profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

20. septembar 2022. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

20. septembar 2022. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

20. septembar 2022. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

20. septembar 2022. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila