srbija fid in tarife oie analiza 12 godina subvencije
Foto: iStock
Objavljeno 18. novembra 2026.
Ažurirano 18. novembra 2026.
Država
Komentar(1)
Podeli

Srbija je u periodu od 2013. do kraja 2025. godine na ime subvencionisanja proizvodnje energije iz elektrana na obnovljive izvore, preko fid-in tarifa, isplatila 1,52 milijardi evra, pokazala je analiza koju je uradio Dejan Stojadinović, energetski konsultant. Zauzvrat je dobila nešto što se može izraziti u brojevima, ali i nešto što ne može. Proizvedeno je 13,6 TWh električne energije za snabdevanje domaćih potrošača, čime je izbegnut uvoz vredan 1,47 milijardi evra. Izgrađene su elektrana snage 619 MW u koje je investirano 1,5 milijardi evra i  otvoreno najmanje 400 stalnih radnih mesta. Srbija je, takođe, dobila sektor obnovljivih izvora energije i ispunila međunarodne obaveze.

Dejan Stojadinović, energetski konsultant, podseća da je sistem fid-in tarifa uveden u novembru 2009. godine, usvajanjem Uredbe o merama podsticaja za proizvodnju električne energije korišćenjem obnovljivih izvora energije.

Puna implementacija ovog sistema i prateće reforme u sektoru su zaživele tokom 2010. godine.

Cilj uspostavljanja sistema je bilo razvoj sektora obnovljivih izvora energije i privlačenja privatnih investicija u ovaj sektor, kao i ispunjavanje međunarodnih obaveza, dodaje on.

Analiza, koja je možda i jedina dosad urađena na ovu temu, se odnosi na period od polovine 2013. godine do kraja 2025. godine. Stojadinović objašnjava da su prve elektrane počele da dobijaju podsticaje 2012, i to vrlo mali broj, tako da je tek 2013. značajniji broj izgrađen, a i EPS je tada počeo da objavljuje izveštaje.

Sklopljeno najmanje 378 ugovora za isplatu subvencija

Sklopljeno je, prema raspoloživim podacima Elektroprivrede Srbije (EPS), 378 ugovora od sredine 2014. godine. Od toga je 232 i dalje aktivno, 120 je isteklo, i 26 je raskinuto. Do kraja 2026. ističe još 19 ugovora. Svi ugovori su sklapani na 12 godina.

Od polovine 2013. do kraja 2025. godine za otkup 13,6 TWh (36 odsto jednogodišnje proizvodnje struje, prema podacima iz 2025) dato je 1,519 milijardi evra. Sredstva su zajednički obezbedili krajnji kupci – kroz naknadu za obnovljive izvore energije na računu na struju i EPS.

Krajnji kupci, građani i kompanije, su obezbedili 68 odsto ovog iznosa ili oko 1,035 milijarde evra, a EPS oko 485 miliona evra (32 odsto). U EPS-ov deo ulazi i trošak balansiranja proizvodnje iz elektrana koje su dobijale subvencije, što ga je, kako kaže Stojadinović, koštalo oko 20 miliona evra.

„Od početka je sistem bio postavljen tako da EPS plaća cenu po kWh koja je jednaka ceni po kojoj on proizvodi struju, a da iznos potreban za otkup struje iznad toga pokrivaju krajnji kupci“, objašnjava Stojadinović.

Izgrađeno 320 elektrana snage 619 MW

srbija fid in tarife oie analiza 12 godina subvencije podaci

Stojadinović ističe da je zbog postojanja takvog sistema podsticaja, u Srbiji u pomenutom periodu izgrađeno oko 619 MW (skoro sedam odsto od ukupnog proizvodnog kapaciteta u zemlji) elektrana koje koriste zelenu energiju: osam vetroelektrana (400 MW), 138 malih hidroelektrana (90 MW), 53 elektrane na biogas (54 MW), 107 solarnih elektrana (9 MW) i jedna elektrana na biomasu (2.4 MW).

Osim toga, iz ovih podsticaja je finansirano 12 elektrana na visokoefikasnu kogeneraciju (36 MW), i jedna elektrana koja proizvodi energiju iz otpada – Vinča (30 MW). Kad se podvuče crta ukupno 320 elektrana.

Šta je Srbija dobila?

Računica pokazuje da bi uvoz 13,6 TWh koštao oko 50 miliona evra manje – 1,469 milijardi evra. Stojadinović ističe da smo za tu razliku dobili smo tržište obnovljivih izvora energije u Srbiji, odnosno brojne kompanije koje posluju u ovoj oblasti i zapošljavaju značajan broj ljudi.

Srbija ne vodi statistiku koja bi pokazala koliko ljudi radi u tzv. “zelenim poslovima”, ali može se proceniti da je za upravljanje izgrađenim elektranama u okviru FiT sistema potrebno 400-650 stalno zaposlenih ljudi, za rad i održavanje.

EPS uštedeo skoro milijardu evra

Za njihovu izgradnju i prateće poslove bilo je potrebno angažovanje oko 3.500 radnika.

Zanimljiva je i računica koja se odnosi na EPS. Kompanija je dobila 13.600 GWh za 484 miliona evra ili kWh za 3,6 evrocenta. Da je EPS morao da kupuje ovu struju po tržišnim cenama morao bi da plati skoro tri puta više – 1,47 milijardi evra, navodi Stojadinović.

EPS-ova regulisana cena struje za domaćinstva, po kojoj je prodavao otkupljenu struju, se menjala: 2013. godine je iznosila 5,12 evrocenti po kWh, i rasla je svake godine, da bi 2025. godine dostigla 8.78 evrocenti po kWh, pokazala je analiza.

Konačna ocena

Na pitanje da li je fid-in sistem bio uspešan u Srbiji, Stojadinović odgovara potvrdno. Smatra da je ovaj sistem bio uspešan i neophodan, da bi se podstakao razvoj sektora OIE u Srbiji.

„Njegovom primenom smo dobili tržište obnovljivih izvora energije – izgrađene elektrane, iskustvo, zaposlenost, koje do tada nismo imali, doprineo je ispunjavanju međunarodnih obaveza Srbije, uključujući obavezujuće ciljeve za udeo obnovljive energije u finalnoj potrošnji energije, a izbegnuto je i 8,1 miliona tona emisija CO2, čija tržišna vrednost se procenjuje na oko 567 miliona evra, ako računamo po cenama od 70 evra za tonu CO2“, navodi Stojadinović.

On posebno naglašava da je proizvedena električne energije bez zagađenja vazduha i ostalih negativnih uticaja koje izaziva proizvodnja struje iz uglja.

Objavljeno 18. novembra 2026.
Ažurirano 18. novembra 2026.
Država
Komentar(1)
Podeli

Komentari (0)

Imate mišljenje?

Ostavite komentar