
Evropska unija priznala je sisteme za oporezivanje ugljen-dioksida iz 24 zemalja, među kojima su i tri zemlje Zapadnog Balkana – Albanija, Crna Gora i Srbija. Odluka, kako ističu analitičari, otvara mogućnost da porez na CO2 plaćen u ovim zemljama bude obračunat prilikom oporezivanja CO2 u okviru Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) EU.
Evropska unija je spisak zemalja definisala u okviru Uredbe o sprovođenju Evropske komisije (Commission implementig regulation (EU) 2026/2498) od 5. novembra 2026, koja je objavljena je u Službenom listu EU 16. novembra.
Od zemalja koje prati Balkan Green Energy News, a nisu članice EU, na spisku, koji je u uredbi označen kao aneks II, je i Turska. Spisak, kako piše u uredbi, nije konačan.
Akt detaljno razrađuje pravila za primenu CBAM-a
Akt detaljno razrađuje pravila za primenu CBAM-a i definiše kako se taksa na CO2 plaćena u zemlji iz koje se roba uvozi u EU može uzeti u obzir prilikom obračuna obaveze na ime prekogranične takse na CO2 (CBAM).
CBAM je u Evropskoj uniji stupio na snagu 1. januara 2026. godine. To znači da od početka ove godine firme u EU koje uvoze aluminijum, cement, električnu energiju, gvožđe i čelik, vodonik i đubriva iz zemalja van EU obavezne su da plate prekograničnu taksu na CO2.
Rok za podnošenje CBAM sertifikata za 2026. godinu je 31. maj 2027. godine. Inače, cena sertifikata je u trećem kvartala povećana deset odsto.
Dve vrste mehanizma za određivanje cene ugljenika koji mogu biti priznati
U uredbi EK se navodi da postoje dve vrste mehanizama za određivanje cene ugljenika koji mogu biti priznati. Prvi je sistem trgovine emisijama (ETS), uključujući sistem zasnovan na referentnoj vrednosti i kreditima (baseline-and-credit), a drugi je porez ili naknada na ugljenik.
Mehanizmi navedeni u aneksu II su u skladu sa ovom definicijom.
Inače, Ujedinjeno Kraljevstvo je sisteme za oporezivanje CO2 Crne Gore i Srbije priznalo početkom septembra u okviru svog CBAM-a, koji stupa na snagu u januaru 2027. godine.
Lindell: Posebno značajno za srpske firme iz energetski intenzivnih sektora
Tanja Lindell iz Privredne komore Srbije (PKS), kaže za Balkan Green Energy News, da odluka EU predstavlja važan i pozitivan korak za domaću privredu.
Na ovaj način, kako kaže, otvara se mogućnost da se izbegne dvostruko finansijsko opterećenje emisija CO2, odnosno da se iznos koji je već plaćen u Srbiji, pod propisanim uslovima, uzme u obzir prilikom obračuna CBAM-a.
Ovo je, smatra, posebno značajno za srpske kompanije iz energetski intenzivnih sektora koje izvoze na tržište EU jer može doprineti smanjenju ukupnih troškova i očuvanju njihove konkurentnosti.
Važno je da sredstva prikupljena u Srbiji budu usmerena u podršku dekarbonizaciji privrede
Ipak, naglašava, priznavanje domaće cene ugljenika ne znači automatsko oslobađanje od CBAM obaveza.
Konkretni efekti zavisiće od visine stvarno plaćene cene emisija, pravila za njeno priznavanje i odgovarajuće dokumentacije koju kompanije budu morale da obezbede, objašnjava ona.
Iz perspektive PKS, posebno je, dodaje Lindell, važno da domaći mehanizam oporezivanja emisija bude predvidiv, transparentan i usklađen sa evropskim pravilima, ali i da sredstva prikupljena po ovom osnovu budu usmerena u podršku dekarbonizaciji privrede, povećanju energetske efikasnosti i tehnološkoj modernizaciji.
„Na taj način domaći sistem naplate emisija CO2 može postati ne samo instrument usklađivanja sa evropskim zahtevima, već i važan mehanizam podrške zelenoj tranziciji i dugoročnoj konkurentnosti naše privrede“, poručuje ona.

