
Leto u Evropi obeležili su ekstremni toplotni talasi i sušni uslovi, pri čemu je rekordnih 52 odsto kontinenta bilo izloženo veoma snažnom toplotnom stresu, saopštio je C3S. Reke su pale na najniže letnje protoke od početka detaljnog praćenja 1992. godine. Vazduh je na većem delu kontinenta bio najtopliji do sada, a posebno na zapadu, dok su upisane i rekordno visoke i približno rekordne temperature površine mora.
Uporne i izuzetne vrućine širom Evrope dovele su do toga da ovo leto bude treće po visini temperature od početka merenja, i najtoplije do sada u zapadnoj Evropi, prema novim podacima Kopernikusove službe za klimatske promene (C3S) (C3S), kojom upravlja Evropski centar za srednjoročne meteorološke prognoze (ECMWF), i Kopernikusove službe za upravljanje vanrednim situacijama (CEMS).
Uslovi nalik letnjim stigli su neobično rano u pojedine delove kontinenta, pošto je velike delove zapadne Evrope prvi veliki toplotni talas pogodio već krajem maja, sa izuzetno toplim uslovima koji su potrajali tokom celog leta.
Zapadna Evropa pogođena najtoplijim letom od početka merenja
Toplotni stres – pokazatelj koliko različite termičke sredine utiču na ljudsko telo, izlažući ljude ozbiljnim zdravstvenim rizicima, uključujući toplotni udar – bio je rasprostranjen širom Evrope. Naime, 52 procenta kontinenta bilo je izloženo uslovima koji su do kraja sezone kategorisani kao najmanje veoma snažni. To podrazumeva subjektivni osećaj temperature od 38 stepeni Celzijusa ili više.
Zapadna Evropa je imala najtoplije leto od kada se vrše merenja, sa prosečnom temperaturom od 21,7 stepeni. To je bilo 2,5 stepeni iznad proseka za period 1991–2020. godine, čime je premašen prethodni rekord, postavljen 2003. godine. Rekordno visoke dnevne temperature takođe su zabeležene u maju i septembru.
Došlo je do udara na dostupnost vode, energetske sisteme, saobraćaj, ekosisteme i zdravlje ljudi
Detektovano je 17 dana tokom kojih je najmanje 60% zapadne Evrope iskusilo temperature iznad 30 stepeni, u poređenju sa 11 dana 2003. godine i sedam dana prošle.
„Evropa je 2026. godine doživela leto kombinovanih klimatskih ekstrema. Rekordni toplotni stres, širokorasprostranjeni sušni uslovi, izuzetno niski rečni protoci i neobično topla mora javili su se zajedno po velikim delovima kontinenta. Posledice su bile daleko ozbiljnije od samih temperaturnih rekorda, utičući na dostupnost vode, energetske sisteme, saobraćaj, ekosisteme i zdravlje ljudi. Kako klima nastavlja da se zagreva, ovakvi događaji naglašavaju značaj izgradnje otpornosti na sve međupovezanije klimatske rizike“, izjavila je strateška voditeljka za klimu u ECMWF-u Samanta Berdžes.
Šumski požari dvostruko rasprostranjeniji od proseka
Uporni sušni uslovi i učestali toplotni talasi koji su obeležili letnju sezonu u Evropi doprineli su izuzetno aktivnoj sezoni šumskih požara. Prema Evropskom informacionom sistemu za šumske požare, do 2. septembra je izgorela površina širom Evropske unije bila skoro dvostruko veća od proseka za period 2006–2025. godine za to doba godine, sa posebno obimnom aktivnošću u Španiji i Francuskoj.
Dugotrajni i ozbiljni sušni uslovi širom Evrope stvorili su uslove za leto sa najnižim rečnim protocima na kontinentu od kada su 1992. godine počela merenja u okviru evropskog sistema za poplave EFAS. Rekordno niski i približno rekordno niski rečni protoci zabeleženi su istovremeno na brojnim glavnim evropskim rekama, uključujući Rajnu, Dunav, Po, Loaru, Ronu i Senu u julu i avgustu. To je dovelo do ozbiljnih poremećaja u više industrijskih grana, uključujući teretni transport, što je uticalo na lance snabdevanja, dok je istovremeno izazvalo sve veći pritisak na navodnjavanje, hlađenje nuklearnih reaktora, hidroenergetiku i dostupnost pijaće vode, dajući naglasak na blisku vezu između klimatskih promena i važnih geopolitičkih izazova kao što je energetska bezbednost.
Evropska mora su takođe bila neobično topla tokom celog leta 2026. godine, sa rekordno visokim ili približno rekordno visokim površinskim temperaturama duž većeg dela atlantske obale i u zapadnom i centralnom Sredozemlju.


