OIE

Nemački DEG kupio 10 posto udela u vetroparku Čibuk 1 u Srbiji

Nemacki DEG kupio 10 posto udela u vetroparku Cibuk 1 u Srbij

Slika: wps.rs

Objavljeno

18.01.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.01.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

DEG – nemačka razvojna finansijska institucija i podružnica Kfw grupe, sa upravo kupljenih 10 posto udela u vlasništvu vetroparka Čibuk 1, u Srbiji, zaokružila je investicionu strukturu ovog projekta koji bi trebalo da bude završen u 2019.

Čibuk 1 će imati kapacitet 158 MW i biće opremljen sa 57 GE turbina koje će proizvoditi 470 GWh električne energije godišnje, kojom će biti napajana nacionalna mreža. Ova količina proizvedene električne energije biće dovoljna da podmiri potrebe 113,000 domaćinstava zelenom energijom, navodi se u saopštenju DEG.

Kao razvojna finanijska institucija, nemačka kompanija DEG je aktivna u Srbiji više od 15 godina, finansira projekte u poljoprivredi, infrastrukturi i finansijskom sektoru.

Osim nemačke kompanije DEG, u Čibuku 1 svoj udeo imaju finski operator vetroparkova Taaleri Group, sa 30 odsto, i kompanija Abu Dhabi Future Energy Company, poznata i kao Masdar, sa 60 odsto.

Ugovor sa Fincima potpisan je krajem novembra 2017. U saopštenju finske kompanije navedeno je da je jedan od njenih investicionih fondova, Taaleri Aurinkotuuli, kofinansijer u ovom poslu zajedno sa Finnfund-om, finskim državnim razvojim finansijerom.

Kreditno finansiranje Čibuka obezbedili su Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica grupe Svetske banke i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Ukupna investicija iznosi oko 300 miliona evra.

Oktobra prošle godine, Vetroelektrane Balkana obezbedile su kreditnu liniju od 215 miliona evra za svoju vetroelektranu Čibuk 1, koja će najvećim delom biti izgrađena na teritoriji opštine Kovin, pedesetak kilometara severoistočno od Beograda.

Postrojenje turbina u selima Mramorak i Dolovo finansiraće IFC i EBRD. Vetroturbine će obezbediti GE Wind Energy GmbH iz Salcbergena.

Konstruktori turbina predvideli su stubove od 110 metara i elise od šezdeset metara dužine. Sa 158,4 MW, Čibuk 1 bi trebalo da bude najveća elektrana na vetar na Zapadnom Balkanu, rekao je prilikom potpisivnja ugovora sa kreditorima u oktobru Aleksandar Antić, ministar energetike i rudarstva Srbiji, i dodao da je reč o najvećoj pojedinačnoj privatnoj investiciji u zemlji.

Vetroelektrane Balkana (WEBG) je u vlasništvu Tesla Wind, koji je 60:40 joint venture kompanije Abu Dhabi Future Energy (Masdar) i Čibuk Wind Holding-a.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Evropska unija ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije-studija

EU ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije – studija

18. januar 2018. - EEB tvrdi da Evropa ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije bez ugrožavanja prirode i proizvodnje hrane

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

18. januar 2018. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

18. januar 2018. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

18. januar 2018. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu