Životna sredina

Mitshubishi Hitachi Power Systems gradiće postrojenje za odsumporavanje u TENT A

Slika: EPS

Objavljeno

11.09.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.09.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kompanija Mitshubishi Hitachi Power Systems  (MHPS) gradiće postrojenje za odsumporavanje (FGD) u termoelektrani Nikola Tesla A (TENT A) u Srbiji. Projekat vredan 167 miliona evra treba da omogući smanjenje emisije sumpor-dioksida (SO2) i čestica i omogući Srbiji da dostigne standarde EU u domenu životne sredine. To je prvi takav posao MHPS-a u Srbiji i drugi na prostoru Zapadnog Balkana.

Sporazum o izgradnji postrojenja za odsumporavanje su 9. septembra u Beogradu potpisali direktor Elektroprivrede Srbije (EPS) Milorad Grčić i izvršni potpredsednik kompanije MHPS Jasuo Fudžitani.

Projekat je vredan 167 miliona evra a finansiraće se iz zajma koji je EPS-u obezbedila Japanska agencija za međunarodnu saradnju JICA.

Rok za završetak izgradnje postrojenja je 42 meseca od datuma stupanja ugovora na snagu, a japanska kompanija je saopštila da očekuje da sistem bude opertivan 2021. godine.

Projekat će realizovati konzorcijum koji predvodi MHPS a čine ga Itochu Corporation i srpska građevinska firma MPP Jedinstvo a.d. (JDS).

MHPS, uz podršku svoje evropske podružnice sa sedištem u Duisburgu u Njemačkoj, biće odgovoran za upravljanje projektom, projektovanje, snabdevanje glavnim sistemima i slanje tehničkih savetnika za instalaciju. Itochu će se uglavnom baviti komercijalnim pitanjima. JDS će delovati kao lokalni partner za upravljanje gradnjom i građevinarstvo, uključujući projektovanje, instalaciju i lokalne nabavke.

Prvi projekat MHPS u Srbiji

Sistem za odsumporavanje dimnih gasova u Obrenovcu gradiće se za četiri bloka TENT A snage po 350 megavata. TENT koristi kao gorivo lignit koji ima viši nivo sumpora i niže kalorijske vrednosti u poređenju sa drugim vrstama uglja.

Na blokovima A3, A4, A5 i A6 primeniće se tehnologija odsumporavanja dimnih gasova vlažnim postupkom, uz korišćenje krečnjaka kao reagensa. Kao nus-proizvod dobijaće se gips koji se može koristiti u građevinarstvu, a pomešan sa pepelom i za izgradnju puteva.

To je prvi takav projekat za MHPS u Srbiji i drugi na Zapadnom Balkanu. Slični sistemi biće ugrađeni i u termoelektranu Ugljevik, koja se gradi u Bosni i Hercegovini, saopštila je ta kompanija.

U cilju smanjenja emisija, u termoelektrani Kostolac B izgrađena su postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova blokova B1 i B2. Projekat vredan 130,5 miliona dolara sprovela je kineska kompanija CMEC.

Devet puta manje SO2

Ministar energetike Srbije Aleksandar Antić koji je prisustvovao potpisivanju sporazuma, rekao  je da će zahvaljujući tom projektu emisije SO2 biti smanjene devet puta, sa oko 74.000 tona na 7.800 tona godišnje.

MHPS je saopštio da će ugradnja FDG sistema omogućiti da se smanje emisije SO2 ispod nivoa od 200mg/Nm³ koji je predviđen Direktivom o industrijskim emisijama (IED).

Srbiji tek predstoji veliki posao

Antić je istakao da će Srbija, s obzirom da se u energetici oslanja na termoelektrane I ugalj, morati da stalno modernizuje svoje sistema i da ih prilagođava najvišim standardima iz oblasti zaštite životne sredine odnosno da i ispuvanjava obaveze za Enegetskom zajednicom, ali i obaveze iz Nacionalnog plana za smanjenje emisija.

Antić je podsetio da će Srbija u narednom periodu planira da unapredi termoblokove koje će nastaviti da koristi posle 2023. godine. Kao tri ključna segmenta je izdvojio pitanje praškastog zagađenja, odsumporavanja i denitrifikacije.

„Srbija je do sada uložila oko 200 miliona evra u projekte kojim rešava pitanje emisija i značajano popravlja ekološku situaciju, ali glavni je posao pred nama“, rekao je on. Antić je dodao da u periodu od 2017. do 2025. godine Srbija treba da investira oko 900 miliona evra da bi rešila preostale probleme od kojih su ključni odsumporavanje i denitrifikacija.

Aktivisti za zaštitu životne sredine konstantno pozivaju zemlje Zapadnog Balkana da smanje zavisnost uglja jer će im to doneti mnoge koristi.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

11. septembar 2017. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu

Mikroplastika pronadjena masnim naslagama iz arterija

Mikroplastika pronađena u masnim naslagama iz arterija

11. septembar 2017. - U novom istraživanju sprovedenom u Italiji, mikroplastika je pronađena u plakovima hirurški otklonjenim iz začepljenih arterija

protest u valjevu

U Valjevu održan protest protiv rudarenja litijuma

11. septembar 2017. - Valjevci su na centralnom trgu poručili da ne žele rudarenje litijuma na području svog grada

milorad dodik

Dodik: RS spremna da kao i Srbija podrži kopanje litijuma

11. septembar 2017. - Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik pozdravio je potpisivanje memoranduma između EU i Srbije