OIE

EU odobrila projekte zelenih elektrana u BiH, Albaniji vredne ukupno 333 miliona evra

EU projekte zelenih elektrana BiH Albaniji 333 miliona evra

Foto: Freepik

Objavljeno

15.12.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

15.12.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Dva projekta vetroparkova u Bosni i Hercegovini i jedan za solarnu elektranu u Albaniji dobijaju od Evropske unije u zbiru 75,4 miliona evra u bespovratnim sredstvima, a ukupno vrede 333 miliona evra. Odobreni su u okviru šestog paketa iz Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

Evropska komisija je odobrila paket investicija od 680 miliona evra za pet odabranih projekata za železnicu i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Reč je o šestom finansijskom paketu EU iz Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

Grantovi, preko Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA 3, čine 253,2 miliona evra u ovoj rundi. Ostatak su povoljni krediti međunarodnih finansijskih institucija i učešće državnih preduzeća. Šesti paket se sastoji od po jednog železničkog projekta u Albaniji i Crnoj Gori, dve investicije u vetroelektrane u Bosni i Hercegovini i jedne buduće solarne elektrane u Albaniji.

Evropska komisija je saopštila da će kompanije nosioci tri poduhvata u domenu zelene energije, skupa vredna 333 miliona evra, dobiti ukupno 75,4 miliona evra u grantovima. Biće isplaćeni preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) Evropske unije.

Korisnici, državne elektroprivrede, pokriće 25,1 milion evra u zbiru iz sopstvenih sredstava. Povlašćene kredite su odobrili Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), razvojna banka Nemačke KfW i Evropska investiciona banka (EIB).

Projekat vetroelektrane Poklečani vredan je 200,3 miliona evra

Najveća investicija, vetropark Poklečani u zapadnoj Hercegovini, procenjena je na 200,3 miliona evra. Elektroprivreda HZHB – EPHZHB je pre više od godinu dana od Vlade Federacije BiH dobila garanciju za kreditni paket od 150 miliona evra.

Postrojenje od 132 megavata u Posušju je predviđeno da bude pušteno u rad 2027. godine. Kompanija će učestvovati sa 6,2 miliona evra, a bespovratno dobija 44,1 milion. Očekivana godišnja proizvodnja iznosi 436 gigavat-sati.

Puštanje u rad vetroelektrane Vlašić zakazano za 2028. godinu

Elektroprivredi Bosne i Hercegovine (EPBiH), jednom od tri državna preduzeća te vrste u zemlji, sleduje 21,7 miliona evra u grantovima. Projekat vetroparka Vlašić dobio je konačno zeleno svetlo od Saveta ministara BiH u martu, posle višegodišnje pripreme.

Cela investicija iznosi 90,9 miliona evra, od čega EPBiH sama izdvaja 16,7 miliona. Kredite je obezbedila od EIB-a, 36 miliona, i KfW-a, 16,5 miliona evra.

Projekat od 50 megavata na istoimenoj planini severozapadno od Travnika treba da se završi 2028. godine, stoji u dokumentaciji. Predviđena je godišnja proizvodnja od 112 gigavat-sati. Vredi pomenuti da su baš prošlog meseca ponovo aktuelizovane dve druge potencijalne investicije u vetroelektrane s lokacijama na Vlašiću.

Za solarnu elektranu Belshi grant od 9,6 miliona evra

Treća investicija u sektoru zelene energetike u novom paketu je solarni park Belshi. Njegova izgradnja bi trebalo da se završi 2026. godine.

Lokacija je kod Belša (Beleša) u centralnoj Albaniji, u okrugu Elbasan. Projekat od 50 megavata je procenjen na 41,8 miliona evra, od čega je 9,6 miliona evra grant preko WBIF-a. EBRD je spremio zajam od 30 miliona evra.

Očekuje se godišnji učinak od 79 gigavat-sati, što je ravno potrebama 16.100 albanskih domaćinstava za strujom. Korisnik, elektroprivreda KESH, treba samostalno da investira samo 2,2 miliona evra.

Integrisanje Zapadnog Balkana u saobraćajnu, energetsku mrežu EU

„S ovih pet investicionih projekata smo bliži potpunom povezivanju i integrisanju Zapadnog Balkana u svoju saobraćajnu i energetsku mrežu“, izjavio je evropski komesar za susedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji.

Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan je deo inicijative Evropske unije nazvane Globalna kapija (Global Gateway). Njime ona želi da podstakne dugoročni oporavak, ubrza zelenu i digitalnu tranziciju i ohrabri regionalnu saradnju i integraciju sa EU. Usvojila ga je u oktobru 2020. Evropska komisija.

Cilj je da se stimulišu investicije od ukupno 30 milijardi evra, od čega je predviđeno devet milijardi od EU za grantove. Administracija u Briselu očekuje da će paketi koji su dosad odobreni mobilisati 16,6 milijardi evra investicija, uključujući 4,5 milijardi bespovratnih sredstava, za 59 projekata.

WBIF je platforma Evropske komisije, država članica, finansijskih organizacija i Norveške namenjena poboljšanju saradnje u investiranju u javnom i privatnom sektoru koje doprinosi socioekonomskom razvoju i evropskoj integraciji regiona.

Evropska komisija je u novembru, posebno, lansirala Plan rasta za Zapadni Balkan od šest milijardi evra. Pre godinu dana je izdvojila i 500 miliona evra pomoći za prevazilaženje energetske krize, povrh Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

15. decembar 2023. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

15. decembar 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

15. decembar 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

15. decembar 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom