OIE

EU objavila smernice o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan

zelena-agenda-zapadni-balkan-smernice

Slika: Sedište Evropske komisije u Briselu

Objavljeno

07.10.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

07.10.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Zelena agenda za Zapadni Balkan biće usvojena na Samitu za Zapadni Balkan, koji će biti održan u Sofiji u novembru, najavila je Evropska komisija.

Zelena agenda za Zapadni Balkan predviđena je Evropskim zelenim planom, koji predstavlja skup politika i mera kako bi Evropska unija postala klimatski neutralna do 2050. godine. Komisija je u Evropskom zelenom planu, između ostalog, navela i da će ekološka tranzicija za Evropu biti u potpunosti efikasna samo ako i zemlje, koje je neposredno okružuju, preduzmu efikasne mere za energetsku tranziciju .

Smernice su deo predstavljanja Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan vrednog devet milijardi evra

Očekuje se da će Zelenu agendu odobriti lideri Zapadnog Balkana na samitu u Sofiji u novembru, saopštila je Evropska komisija, u sklopu predstavljanja Ekonomskog i investicionog plana za ovaj region u vrednosti od devet milijardi evra.

Prateći deo ovog plana su i smernice za sprovođenje Zelene agende. One definišu aktivnosti u pet ključnih oblasti, koje su iste kao u Evropskom zelenom planu:

  • I klimatska akcija, uključujući dekarbonizaciju, energetiku i mobilnost
  • II cirkularna ekonomija, sa posebnim osvrtom na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i efikasnu upotrebu resursa
  • III biodiverzitet, čiji je cilj zaštita i obnavljanje prirodnog bogatstva regiona
  • IV borba protiv zagađenja vazduha, vode i zemljišta i
  • V održiva ruralna područja i lanci za proizvodnju hrane.

Komisija smatra da će digitalizacija biti ključni pokretač aktivnosti u ovim oblastima što se ogleda u njenom konceptu dvostruke tranzicije – zelene i digitalne.

Smernice su nacrt mogućih aktivnosti i mera

Smernice za sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan, kako se navodi u ovom dokumentu, detaljnije opisuju aktivnosti i mere u vezi sa Zelenom agendom. One bi trebalo da se posmatraju kao predlog aktivnosti i mera koje bi zajednički mogli da usvoje EU i partneri u regionu.

Za svaku od pet oblasti smernice donose najvažnije inicijative.

Za klimatske promene to su, između ostalog, brzo usklađivanje sa Klimatskim zakonom EU i ispitivanje mogućnosti što skorijeg uključivanja regiona u Sistem trgovanja emisijama EU (EU ETS).

Podrška usklađivanju sa pravnom tekovinom Energetske zajednice koja se odnosi na dekarbonizaciju, i priprema nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NEKP) su među najvažnijim aktivnostima u oblasti tranzicije ka čistoj energiji.

Za mobilnost najrelevantnije inicijative uključuju i pomoć u pripremi i primeni planova održive urbane mobilnosti i podrška u izboru i primeni rešenja za održivu mobilnost.

Kao jednu od inicijativa za zagađenja vazduha EU navodi razvoj i sprovođenje strategija za kvalitet vazduha

Uključivanje regiona u industrijske lance snabdevanja EU i razvoj regionalnog sporazuma o sprečavanju zagađenja plastikom su među inicijativama u vezi sa cirkularnom ekonomijom.

Kada je reč o zagađenju vazduha, Komisija kao važne aktivnosti navodi pomoć u razvoju i primeni strategija za kvalitet vazduha, veću primenu najboljih dostupnih tehnika (Best Available Techniques – BAT) u skladu sa Direktivom o industrijskim emisijama, akreditacija mreže stanica za praćenje kvaliteta vazduha.

Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan

Evropska Komisija je predložila da se iz fonda IPA III za period 2021-2027. obezbedi devet milijardi kako bi se region ekonomski približio EU.

Osnovna područja za investicije su održivi transport, čista energija, životna sredina i klima, digitalna budućnost, ljudski kapital i privatni sektor.

Osim toga, investicioni kapacitet regiona trebalo bi pojačati mobilizacijom novog Garantnog fonda za Zapadni Balkan 4, kako bi se ukupno pokrenule investicije od najviše 20 milijardi evra.

Plan je identifikovao deset vodećih sektora za investicije, a neki od njih su:

  • IV – Obnovljiva energija

Sanacija hidroelektrane Fierza i izgradnja HE Skavica (Albanija),

Proširenje HE Piva i izgradnja HE Komarnica (Crna Gora)

Izgradnja hidro sistema Iber-Lepenc II faza (Kosovo*)

Investicije u vetroparkove i solarne elektrane u Severnoj Makedoniji.

  • V – Napuštanje upotrebe uglja

Izgradnja gasovoda Fier-Vlora (Albanija), Bosna i Hercegovina – Hrvatska, Severna Makedonija – Kosovo*, Severna Makedonija – Srbija

Transbalkanski koridor u Srbiji.

  • VI – Renoviranje

Komisija predlaže da se inicijativa sa inicijativa Talas renoviranja (Renovation Wave), koja podrazumeva povećanje energetske efikasnosti u zgradama, proširi i na region

  • VII – Upravljanje otpadom i otpadnim vodama

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Skoplju i Prištini

Regionalni sistemi upravljanja otpadom u Albaniji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija vecinu sredstava zelenih obveznica saobracaj vodosnabdevanje upravljanje otpadnim vodama

Srbija većinu sredstava iz zelenih obveznica uložila u saobraćaj, vodosnabdevanje, upravljanje otpadnim vodama

7. oktobar 2020. - Srbija je raspodelila sva sredstva što je prikupila od prodaje svog prvog paketa zelenih obveznica, pokazao je završni izveštaj

Nova studija pokazala da vetroturbine nemaju negativan uticaj na ptice

Studija pokazala da je negativni uticaj vetroturbine na ptice zanemariv

7. oktobar 2020. - Nova studija sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazuje da uticaj vetroelektrana na ptice nije dramatičan koliko se govori.

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane kako bi zastitili biodiverzitet

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane radi zaštite ptica

7. oktobar 2020. - Sud je naložio zatvaranje jedne vetroelektrane na jugu Francuske zbog stradanja zaštićenih ptica i zato što smeta lokalnom stanovništvu

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: Slepi misevi izbegavaju solarne elektrane

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: slepi miševi ih izbegavaju

7. oktobar 2020. - Nova studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazuje da velike solarne elektrane imaju negativan uticaj na aktivnost slepih miševa