Životna sredina

Ažurirana ekološka studija o spalionici otpada u Vinči na javnoj raspravi

Ekoloska studija spalionici otpada Vinci javnoj raspravi

Slika: Beo čista energija

Objavljeno

25.09.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

25.09.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Rasprava o spalionici u Vinči biće održana 7. oktobra u Grockoj, nakon što je studija o proceni uticaja na životnu sredinu izmenjena radi usklađivanja s evropskim propisima. Suez i Itochu u okviru javno–privatnog partnerstva pripremaju i postrojenje za tretman građevinskog otpada i teren za novu deponiju.

Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije je saopštilo da je ažurirana studija o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje postrojenja za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada i deponijskog gasa Vinča i da je Eko čista energija zatražila saglasnost te da će se javna rasprava o spalionici održati 7. oktobra u zgradi Opštine Grocka.

Projekat je javno–privatno partnerstvo s konzorcijumom koji čine francuski Suez, Itochu iz Japana i infrastrukturni fond Marguerite II. Grad Beograd po ugovoru treba da isporučuje 340.000 tona otpada za spaljivanje godišnje i građevinski otpad za preradu. Sporazum je sklopljen na 25 godina.

Primedbe i mišljenja o ažuriranoj studiji mogu se podneti do 29. septembra.

Usklađivanje s propisima EU o zaštiti životne sredine

Ministarstvo je navelo da je procedura ponovo pokrenuta zbog izmena dela projektne dokumentacije, jer su u međuvremenu promenjeni standardi Evropske unije za kontrolu zagađenja iz velikih ložišta – LCP BREF. Intervencija je neophodna za dobijanja integrisane (IPPC) i upotrebne dozvole i podrazumeva unapređenje mera zaštite životne sredine.

Između ostalog, promenjene su dozvoljene vrednosti za azotne okside, hlorovodonik, sumpor-dioksid, teške metale, dioksin i furan, a postalo je obavezno meriti nivoe žive. U obrazloženju je dodato da selekcija sekundarnog otpada nije među obavezama kompanije i da je ostalo u nadležnosti Grada Beograda, „verovatno“ kao deo nekog drugog projekta i organizacije.

Kritike zbog zagađivanja i zanemarivanja reciklaže

U dokumentaciji se ističe da je Natalija Stojmenović, aktivistkinja iz inicijative Ne davimo Beograd, u svojim primedbama navela da plan nije usaglašen s Direktivom EU 2018/851 o otpadu, koja propisuje da će 2035. godine 65 odsto komunalnog otpada morati da se ponovo upotrebljava ili reciklira. Ona takođe tvrdi da projekat nije u skladu s gradskim planom za upravljanje otpadom od 2011. do 2020. godine.

Zaštitnici životne sredine kritikuju gradske vlasti s obrazloženjem da Srbija neće moći da ispuni uslove za priključenje Evropskoj uniji s ovakvom spalionicom, da će ona biti velik zagađivač i da Beograd mora da se orijentiše na reciklažu.

Nova deponija i prerada građevinskog otpada biće spremni pre kraja godine

Gradonačelnik Zoran Radojičić je izjavio da je deponija u Vinči decenijama bila ekološka bomba, ali da je ona sada razvojna šansa. Saniranje postojeće površine pod otpadom biće završeno 2022. godine, kazala je nedavno predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

Beo čista energija je najavila da će do kraja godine završiti novu deponiju, tako da bi stara mogla da se zatvori, i postrojenja za recikliranje građevinskog otpada i tretman procednih voda. Predviđeno je spaljivanje u pogonu kapaciteta 103 megavata za proizvodnju električne i toplotne energije.

Ceo poduhvat vredi 370 miliona evra, od čega je 290 miliona iz kredita koje su odobrile Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojna banka Austrije (OeEB).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

strategiji-Kosovo-ciljeve-energetske-tranzicije-2031-godine

Kosovo* objavilo ciljeve energetske tranzicije do 2031. godine

25. septembar 2020. - Vlada u Prištini cilja da 2031. bude 1,6 gigavata snage u zelenim elektranama, uz 340 MWh u baterijama i rekonstrukciju termoelektrana

Novo poglavlje za francuske nuklearke: dostupnost vode utiče na bezbednost reaktora

Klimatske promene ugrožavaju rad i bezbednost francuskih nuklearki

25. septembar 2020. - Revizorski sud je upozorio da se bezbednost 56 postojećih reaktora, kao i novih projekata, mora sagledati u kontekstu klimatskih promena

virtuelne elektrane bih agregatori pandurevci nosbih pandurevic

Bum virtuelnih elektrana u BiH: sedam agregatora upravlja elektranama snage 120 MW

25. septembar 2020. - Virtuelne elektrane omogućile su malim proizvođačima zelene energije da skuplje prodaju svoju struju nego u sistemu fid-in tarifa

peter sijarto energetska zajednica madjarska srbija republika srpska

Sijarto: Pozdravljam formiranje energetske zajednice Mađarske, Republike Srpske i Srbije

25. septembar 2020. - Peter Sijarto, koji je posetio BiH, je istakao da je Mađarskoj, kao zemlji koja nema izlaz na more, regionalna saradnja jako važna