OIE

Abazović obećao da će Crna Gora 2030. postati energetski nezavisna

Abazovic Crna Gora 2030 energetski nezavisna

Foto: Građanski pokret URA / Facebook

Objavljeno

02.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Odlazeći premijer Crne Gore Dritan Abazović kazao je na predstavljanju svoje predizborne koalicije da se ona zalaže za to da Crna Gora 2030. postane energetski nezavisna. Obećao je da će sledeća vlada omogućiti izgradnju vetroelektrana na moru i odobriti podsticaje za solarne elektrane i energetsku efikasnost.

Crna Gora će se pobrinuti da se u Luci Bar izgradi terminal za tečni prirodni gas (LNG), izjavio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović iz Građanskog pokreta URA. On je na predstavljanju predizborne koalicije Hrabro se broji, sa predsednikom Demokratske Crne Gore Aleksom Bečićem, istakao da se ona zalaže za to da zemlja 2030. postane energetski nezavisna.

Ovaj savez promoviše projekat Zelena Pljevlja odnosno Green Pljevlja za „četiri kompatibilna biznisa“ u energetskom sektoru, navodi Abazović. U te aktivn0sti ulazi edukacija, a predloženi program treba da omogući obrazovanje inženjera u roku od četiri godine, kazao je.

Naime, vlada je nedavno potpisala memorandum o razumevanju sa britanskom kompanijom Chayton Capital i Elektroprivredom Crne Gore (EPCG) o razvoju industrije i infrastrukture u Pljevljima. Tamo se nalazi jedina termoelektrana na ugalj sa rudnicima.

Za zgrade će biti uveden obavezan udeo zelene električne energije

Abazović je obećao ulaganja u izgradnju prvih elektrana na vodi, zatim vetroparkove i fotonaponske pogone širom Crne Gore te podsticaje za solarne elektrane i energetsku efikasnost.

Po njegovim rečima, budućim zakonom o izgradnji objekata će biti uveden određen obavezni udeo električne energije iz obnovljivih izvora u zgradama. „Na taj način, mislim, da u Crnu Goru više neće biti nikakvih problema i nikakve zime,“ naveo je Abazović.

Razrađuje se plan za vetroelektranu u Pljevljima

Što se tiče vetroelektrana, baš u Pljevljima se planira izgradnja postrojenja Nebojša od 120 megavata. Agencija za zaštitu životne sredine je primila zahtev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procene uticaja na životnu sredinu za postrojenje na 167 hektara na u katastarskim opštinama Bobovo i Kruševo. Podnela ga je Marijana Andrić Marijanović u ličnom svojstvu.

Lokacija je 30 kilometara jugozapadno od grada. Predviđeno je da se vetropark sastoji od 20 turbina W2E-185/6,0 nemačkog proizvođača Wind to Energy. Godišnja proizvodnja je procenjena na 393,8 gigavat-sati. Vlada je u decembru odobrila urbanističko-tehničke uslove.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske saradnju Balkan Green Energy News

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske intenzivira saradnju s portalom Balkan Green Energy News

2. jun 2023. - Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske i Balkan Green Energy News proširili su saradnju, uključujući institucionalno partnerstvo sa Beogradskim energetskim forumom

bih epbih poslovanje 2025 gubitak he grabovica

EPBiH u 2025. poslovala sa gubitkom, manjim nego u 2024.

2. jun 2023. - Gubitak Elektroprivrede BiH, koja je u vlasništvu FBiH, je u 2024. godini bio 60,95 miliona konvertibilnih maraka (31,1 miliona evra)

EPS dao novi zivot reverzibilnoj hidroelektrani Bajina Basta

EPS dao novi život reverzibilnoj hidroelektrani Bajina Bašta

2. jun 2023. - Okončana je revitalizacija EPS-ove pumpno-akumulacione hidrocentrale Bajina Bašta, vredna 35 miliona evra

srbija nuklearna energija studija edf predstavljanje

Do sredine 2027. Vlada Srbije će imati sve studije da donese odluku o realizaciji nuklearnog programa

2. jun 2023. - Preliminarnu tehničku studiju o mirnodopskoj primeni nuklearne energije predstavili su Antuan Gelfi i Kristijan Di Lizia iz EDF-a