OIE

Abazović obećao da će Crna Gora 2030. postati energetski nezavisna

Abazovic Crna Gora 2030 energetski nezavisna

Foto: Građanski pokret URA / Facebook

Objavljeno

02.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Odlazeći premijer Crne Gore Dritan Abazović kazao je na predstavljanju svoje predizborne koalicije da se ona zalaže za to da Crna Gora 2030. postane energetski nezavisna. Obećao je da će sledeća vlada omogućiti izgradnju vetroelektrana na moru i odobriti podsticaje za solarne elektrane i energetsku efikasnost.

Crna Gora će se pobrinuti da se u Luci Bar izgradi terminal za tečni prirodni gas (LNG), izjavio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović iz Građanskog pokreta URA. On je na predstavljanju predizborne koalicije Hrabro se broji, sa predsednikom Demokratske Crne Gore Aleksom Bečićem, istakao da se ona zalaže za to da zemlja 2030. postane energetski nezavisna.

Ovaj savez promoviše projekat Zelena Pljevlja odnosno Green Pljevlja za „četiri kompatibilna biznisa“ u energetskom sektoru, navodi Abazović. U te aktivn0sti ulazi edukacija, a predloženi program treba da omogući obrazovanje inženjera u roku od četiri godine, kazao je.

Naime, vlada je nedavno potpisala memorandum o razumevanju sa britanskom kompanijom Chayton Capital i Elektroprivredom Crne Gore (EPCG) o razvoju industrije i infrastrukture u Pljevljima. Tamo se nalazi jedina termoelektrana na ugalj sa rudnicima.

Za zgrade će biti uveden obavezan udeo zelene električne energije

Abazović je obećao ulaganja u izgradnju prvih elektrana na vodi, zatim vetroparkove i fotonaponske pogone širom Crne Gore te podsticaje za solarne elektrane i energetsku efikasnost.

Po njegovim rečima, budućim zakonom o izgradnji objekata će biti uveden određen obavezni udeo električne energije iz obnovljivih izvora u zgradama. „Na taj način, mislim, da u Crnu Goru više neće biti nikakvih problema i nikakve zime,“ naveo je Abazović.

Razrađuje se plan za vetroelektranu u Pljevljima

Što se tiče vetroelektrana, baš u Pljevljima se planira izgradnja postrojenja Nebojša od 120 megavata. Agencija za zaštitu životne sredine je primila zahtev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procene uticaja na životnu sredinu za postrojenje na 167 hektara na u katastarskim opštinama Bobovo i Kruševo. Podnela ga je Marijana Andrić Marijanović u ličnom svojstvu.

Lokacija je 30 kilometara jugozapadno od grada. Predviđeno je da se vetropark sastoji od 20 turbina W2E-185/6,0 nemačkog proizvođača Wind to Energy. Godišnja proizvodnja je procenjena na 393,8 gigavat-sati. Vlada je u decembru odobrila urbanističko-tehničke uslove.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

2. jun 2023. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

2. jun 2023. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

2. jun 2023. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

2. jun 2023. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.