OIE

Vetropark Kovačica, snage 104,5 MW, zvanično počeo proizvodnju

kovacica

Slika: New Energy Solutions

Objavljeno

17.07.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.07.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Posle skoro tri decenije, Srbija je dobila jednu potpuno novu elektranu velike snage – vetropark Kovačica, kapaciteta 104,5 MW. Projekat vredan 189 miliona evra je dosad najveći vetropark koji je zvanično počeo proizvodnju i najveća nova elektrana koja koristi obnovljive izvore energije u Srbiji.

Vetropark Kovačica je bio u probnom radu od početka godine, a zvanično je počeo da proizvodi električnu energiju od 12. jula. Srbija na mreži trenutno ima 5 vetroelektrana: Devreč 1 snage 500 kW (od 2012), Kulu snage 9,9 MW (od 2016), La Pikolinu snage 6,6 MW (od 2016), Malibunar snage 8 MW (2018) i Alibunar snage 42 MW (od 2019). U završnim fazama izgradnje ili u fazi probne proizvodnje su vetroparkovi snage veće od 370 MW.

Vetroelektrana Kovačica stekla je status povlašćenog proizvođača električne energije, i to kao prva potpuno nova elektrana, koja je posle skoro tri decenije priključena na prenosni sistem električne energije, saoštila je kompanija New Energy Solutions.

Prema zvaničnim podacima, poslednja potpuno nova elektrana koja se priključila na prenosni sistem koji čine naponski nivoi 400 kV, 220 kV i 110 kV, bila je Hidroelektrana Pirot koja se priključila 1990. godine.

Dobijanjem statusa povlašćenog proizvođača električne energije završen je razvoj projekta i započeta je eksploatacija vetroparka, saopštila je kompanija.

Vetropark Kovačica se sastoji od 38 vetroturbina tipa General Electric 2.75-120.

Izraelski Enlight postao vlasnik projekta 2016.

Razvoj vetroparka Kovačica počeo je 2012. godine, građevinska dozvola je dobijena 2014, dok je privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije odobren 2015.

Vlasnik projekta je 2016. postala izraelska kompanija Enlight, dok je upravljanje i razvoj projekta, kao i izgradnja poverena firmi New Energy Solutions. Ova firma će biti zadužena za operativno upravljanje i održavanje.

Projekat finansira konzorcijum koji čine Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Erste Group i Erste Bank Srbija, a osigurava Euler-Hermes ECA, navodi se u saopštenju.

Projekat će doprineti dostizanju udela obnovljivih izvora energije u potrošnji od 27% do 2020. godine i smanjenje emisije CO2.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Grzegorz Zieliński EBRD Jugoistocnoj Evropi 1 juna Gžegož Zjelinjski

EBRD-ovo poslovanje u Jugoistočnoj Evropi od 1. juna vodi Gžegož Zjelinjski

17. jul 2019. - EBRD-ov novi izvršni direktor za Jugoistočnu Evropu Gžegož Zjelinjski stupa na dužnost na početku sledećeg meseca

Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija: nema univerzalnog rešenja, ali postoje prilike za lakšu tranziciju

17. jul 2019. - Ne postoji univerzalno rešenje za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije ali prilike postoje za brzo ostvarivanje nekih rezultata, čulo se na Beogradskom energetskom forumu

NGEN Pametne baterije i vestacka inteligencija oslonac energetske tranzicije

NGEN: Pametne baterije i veštačka inteligencija su oslonac energetske tranzicije

17. jul 2019. - NGEN-ovi predstavnici su na Beogradskom energetskom forumu poručili da je energetski sistem budućnosti decentralizovan, dinamičan i softverski kontrolisan

Uspostavljanje otporne prenosne mreže: ključna uloga balkanskih operatora prenosnih sistema u zelenoj tranziciji BEF 2026

Balkanski operatori prenosnih sistema pred izazovom zelene tranzicije: mreža mora da prati energetski zaokret

17. jul 2019. - Ulaganja u mrežu, digitalizaciju i skladištenje energije su ključni za sigurnost snabdevanja u eri ubrzane dekarbonizacije, poručili su predstavnici operatora prenosnih sistema iz regiona na Beogradskom energetskom forumu - BEF 2026