Klimatske promene

Švedska prva u svetu počela da računa emisije za robu koju uvozi iz inostranstva

Švedska prva u svetu počela da računa emisije za robu koju uvozi iz inostranstva

Foto: Brightfreak from Pixabay

Objavljeno

13.04.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.04.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Poslanici švedskog parlamenta su podržali predlog da država u svoje klimatske ciljeve uračuna i emisije ugljen-dioksida na proizvodnju i transport robe koja se uvozi u zemlju. Time Švedska namerava dodatno da smanji i ograniči emisije nastale u potrošnji, a ova skandinavska zemlja već ima visoke ambicije i teži da najkasnije 2045. smanji emisije na nulu.

Države širom sveta u svoj ugljenični otisak računaju samo one emisije koje su napravljene na vlastitoj teritoriji, a Švedska će obuhvatiti i emisije koji dolaze od proizvoda i robe iz inostranstva.

Švedski parlamentarni odbor za životnu sredinu je glasao da klimatski ciljevi za smanjenje emisija obuhvate i CO2 ispušten u proizvodnji i transportu robe iz inostranstva, čime je postala prva zemlja u svetu koja se odvažila da napravi ovaj korak i tako podigne lestvicu u borbi protiv klimatskih promena.

Ugljenični otisak uvezene robe

Procenjuje se da oko 22 procenta globalnih emisija ugljen-dioksida potiče od robe koja se proizvodi u jednoj zemlji, a transportuje i konzumira u drugoj, prema organizaciji European Geosciences Union.

U Švedskoj je taj procenat skoro tri puta veći. Preko 60 odsto emisija u zemlji zabeleženih 2019. potiče od uvoza robe, pokazuje Global Carbon Atlas.

Prema EIB-ovoj računici, čak 76 procenata stanovnika Švedske bi dalo podršku vladi da uvede strože mere

Po rezultatima istraživanja Evropske investicione banke, čak 76 procenata stanovnika ove skandinavske zemlje bi podržalo svoju vladu u postrožavanju mera za promenu obrazaca ponašanja u odnosu na ugljenični otisak.

Nadopuna za CBAM

Svih osam političkih partija u švedskom parlamentu je saglasno sa ovakvim proširenjem klimatske politike, po kojem bi ova zemlja u bliskoj budućnosti preuzela odgovornost i za ugljenični otisak od uvezene robe. Preporuka koju je odbor izglasao tek treba da se formalno usvoji.

Svih osam političkih partija u švedskom parlamentu je saglasno sa ovakvim proširenjem klimatske politike

Ovakav predlog će Švedsku uvesti u polje kompleksne metodologije izračunavanja emisija napravljenih van teritorije države i izveštavanja o njima, dok detalji tek treba da se razrade, prenosi portal Climate home news.

Odluka Švedske se nadovezuje na plan Evropske unije da uvede porez na ugljenik na uvoz određenih roba, odnosno CBAM – Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika.

Švedska svakako podržava CBAM, koji bi trebalo da u stupi na snagu 2026. godine i obuhvataće uvoz cementa, gvožđa i čelika, đubriva, aluminijuma i električne energije.

Švedska će uzimati u obzir emisije koje se ispuštaju na međunarodnom nivou za hranu, elektroniku, građevinski materijal i širi asortiman roba

Ovako predloženi novi ciljevi koje treba da usvoji švedska vlada uzeće u obzir emisije koje se ispuštaju na međunarodnom nivou za proizvode široke potrošnje koje država uvozi. To će uključivati i hranu, elektroniku, građevinski materijal i širi asortiman roba.

Nova klimatska inicijativa postavlja Švedsku kao lidera u ovom segmentu borbe protiv klimatskih promena.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

U julu 2024. zabelezen najtopliji dan u istoriji merenja

U julu 2024. zabeležen najtopliji dan u istoriji merenja

13. april 2022. - Nedelja, 21. jul, bila je natopliji dan u istoriji merenja, pokazuju podaci Kopernikove Službe za posmatranje klimatskih promena C3S

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

13. april 2022. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu

klimatske promene zapadni balkan steta adaptacija prilagodjavanje svetska banka

Zapadni Balkan bi trebalo da uloži 37 milijardi dolara kako bi zaštitio ljude i njihovu imovinu od klimatskih promena

13. april 2022. - Ulaganja u prilagođavanje klimatskim promenama donose značajne prinose - na svaki uloženi dolar vraćaju se četiri, navodi se u izveštaju

Klimatske promene i proizvodnja hrane – koje biljne vrste nestaju

Klimatske promene i proizvodnja hrane – koje biljne vrste nestaju

13. april 2022. - Klimatske promene utiču na sve aspekte našeg života, a šteta koju nanose poljoprivredi je sve očiglednija i ozbiljnija