Električna energija

Slovenija najavila ulaganja od 3,5 milijardi evra u elektrodistributivni sistem

Slovenija najavila ulaganja od 3,5 milijardi evra u elektrodistributivni sistem

Foto: Pexels from Pixabay

Objavljeno

25.01.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

25.01.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Slovenija je najavila ulaganja od 3,5 milijardi evra u elektrodistributivni sistem u narednih deset godina, kako bi prevazilašla izazove energetske tranzicije. Te investicije su obuhvaćene razvojnim planom od 2023. do 2032, koji je nedavno dobio zeleno svetlo od Agencije za energetiku.

Plan razvoja elektrodistributivne mreže za period od 2023. do 2032. treba da odgovori na izazove koje donose dekarbonizacija, decentralizacija proizvodnje i masovna elektrifikacija, odnosno korišćenje električne energije kao glavnog izvora energije u saobraćaju i grejanju, saopštila je kompanija SODO.

Slovenija namerava da uloži 3,5 milijardi evra u elektrodistributivni sistem do 2032, kako bi adekvatno odgovorila na povećanu potražnju za električnom energijom. Razvojni plan je odobrila državna Agencija za energetiku.

Dokument predviđa povećanje kapaciteta i otpornosti na poremećaje kao i unapređenje i korišćenje fleksibilnosti izvora i opterećenja elektrodistributivne mreže u skladu sa održivim potrebama korisnika.

U ostvarivanju evropskih i svetskih klimatskih ambicija, ovo je prelomna decenija za električnu energiju

U ostvarivanju evropskih i svetskih klimatskih ambicija, ovo je prelomna decenija za električnu energiju i treba delovati brže nego ikada ranije, navodi se u saopštenju. U SODO-u navode da je neophodno dekarbonizovati energetski sektor i elektrifikovati finalnu potrošnju.

Distributivni sistem će morati da održi bezbednost i pouzdanost snabdevanja i poveća konkurentnost na putu ka klimatski neutralnoj Evropskoj uniji, stoji u objavi.

SODO je dokument izradio u saradnji sa svih pet elektrodistribucija u državi. On je usklađen sa Nacionalnim planom za energetiku i klimu (NEPN ili NECP).

Ova kompanija ima ulogu operatora distributivnog sistema (ODS), ali elektrodistribucije poseduju infrastrukturu, tako da ima ugovore sa njima za obavljanje tih poslova. Distributivna preduzeća su Elektro Ljubljana, Elektro Celje, Elektro Gorenjska, Elektro Maribor i Elektro Primorska.

Planirane investicije do 2032. godine

Kako je SODO naveo, predviđena su ulaganja u zamenu, proširenje i instaliranje vodova, unapređenje pregleda mreže i upravljanja njome, povećanje nivoa digitalizacije sistema i uvođenje i korišćenje usluga fleksibilnosti koje bi pružali korisnici sistema.

Najveći deo sredstava, 72 odsto, predviđen je za ulaganja u niskonaponsku i srednjonaponsku mrežu. Od toga je oko 1,2 milijarde evra namenjena za niskonaponsku mrežu, dok će 12 odsto otići na infrastrukturu od 110 kilovolti, a osam odsto na sekundarnu opremu.

Planom razvoja je predviđeno povećanje udela podzemnih srednjenaponskih vodova sa sadašnjih 38 na 60 procenata, kao i povećanje ukupnog udela podzemnih srednjenaponskih i niskonaponskih vodova sa 53 na 71 procenat.

Neophodna strategija razvoja u narednoj deceniji

Promene u načinima upotrebe električne energije predstavljaju veliki izazov za slovenačku elektroenergetsku mrežu, jer su kapaciteti ograničeni, naročito na distributivnoj mreži.

Ključno je da energetski sektor ostane bezbedan i pouzdan. Rad na sajberbezbednosti, koja kombinuje i informacione i operativne, odnosno poslovne tehnologije, biće jedan od najvažnijih zadataka u narednom periodu, naveo je SODO.

Državi je neophodna strategija koja će detaljnije definisati načine za postizanje ambicioznih klimatskih ciljeva i osigurati kontinuiranu pouzdanost energetskog snabdevanja i obezbediti konkurentnost slovenačke privrede, napominje se u saopštenju.

Kako prenosi Euraktiv, trenutni pritisak na sektor zelene energetike, i to posebno fotonaponske sisteme, otkrio je slabosti u mreži i pa mnoga domaćinstva dugo čekaju na odobrenje od regulatora za postavljanje solarnih panela za proizvodnju električne energije na krovove, usled nedovoljnog kapaciteta mreže.

Slovenija je nedavno ukinula mrežne naknade kako bi se smanjila cena električne energije i ublažila kriza.

Slovenački premijer Robert Golob je letos najavio da elektroenergetski sistem do 2025. treba da se pripremi za priključenje solarnih elektrana ukupne snage jednog gigavata.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Slovenija-Energetskim-zakonom-efikasnost-dekarbonizaciju

Slovenija novim Energetskim zakonom podstiče efikasnost, dekarbonizaciju

25. januar 2023. - Slovenija novim Energetskim zakonom uređuje podsticaje za zelenu energiju, dekarbonizaciju ugljarskih područja i mere energetske efikasnosti

eu nekp solar ciljevi mreze fleksibilnost

Članice EU ažurirale NEKP-ove: Ciljevi za solar uvećani 90 odsto do 2030.

25. januar 2023. - Povećanje ciljeva ne prati planiranje mreža i razvoj fleksibilnosti, što ugrožava energetsku tranziciju, navodi SolarPower Europe

norveska vetar brod amonijak vodonik arkticki krug p2xfloater

Norvežani pokrenuli projekat za proizvodnju vodonika i amonijaka na plutajućem postrojenju u Arktičkom krugu

25. januar 2023. - Norveška kompanija H2Carrier podnela je zahtev za dobijanje dozvola za gradnju dva vetroparka velike snage

Mitsubishi Power EPS u sistem za odsumporavanje TENT u A

Mitsubishi Power predao EPS-u sistem za odsumporavanje u TENT-u A

25. januar 2023. - Nakon Kostolca B, i u Termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu konačno je pušten u rad sistem za odsumporavanje, pa će vazduh biti čistiji