OIE

Počela izgradnja vetroparka Jelovača, drugog u BiH

Pocela-izgradnja-vetroparka-Jelovaca-drugog-u-BiH

Foto: Pixabay

Objavljeno

22.08.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.08.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Počela je izgradnja vetroparka Jelovača, koji treba da postane drugi operativni vetropark u Bosni i Hercegovini (BiH) s obzirom da se probno puštanje u rad očekuje do kraja 2018. godine, prenosi Indikator.ba.

Jelovača, vetropark sa 18 turbina ukupne instalisane snage 36 MW, se gradi u opštini Tomislavgrad, gde je u martu ove godine pušten u rad prvi vetropark u BiH, Mesihovina. Investitor u vetropark Jelovača je F.L. Wind, jedan od nezavisnih proizvođača električne energije u BiH.

Turbine vetroparka Jelovača instalira proizvođač turbina Siemens Gamesa, koji je u većinskom vlasništvu nemačke tehnološke kompanije Siemens. Siemens Gamesa će tokom petogodišnjeg perioda biti zadužen i za upravljanje vetroparkom i njegovo održavanje, saopštila je kompanija u februaru, kada je takođe izjavila i da je u tom trenutku ugovorila isporuku 116 vetroturbina ukupne snage od više of 285 MW u Hrvatskoj, Makedoniji i BiH.

Siemens je isporučio turbine i za vetropark Mesihovina, projekat Elektroprivrede Hrvatske Zajednice Herceg Bosne (EPHZHB), u vlasništvu Federacije BiH (FBiH) koji će održavati tokom prve dve godine rada.

I drugi projekti vetroparkova u toku u BiH

Elektroprivreda BiH (EPBiH), koja je takođe u vlasništvu FBiH, planira da vetropark Podveležje, vrednosti 83 miliona evra, pusti u pogon u poslednjem kvartalu 2019. godine, izjavio je ranije Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u EPBiH.

Vetropark Podveležje, koji će omogućiti proizvodnju 120 gigavat-sati električne energije, značajno će povećati udeo obnovljivih izvora u ukupno instaliranoj snazi EPBiH, rekao je Salkić u maju, kada su, prema njegovim rečima, isporuka i ugradnja vetrogeneratora bili u finalnoj fazi.

Podveležje, čija je instalisana snaga projektovana na 48 MW, je prvi vetropark koji treba da počne sa radom u sistemu EPBiH, a njegova izgradnja se finansira iz sopstvenih izvora EPBiH i kredita i donacije nemačke razvojne banke KfW, navodi se na portalu EPBiH.

U Republici Srpskoj, drugom entitetu BiH, u toku su aktivnosti na izgradnji vetroparka Hrgud, gde su planirani istražni radovi s ciljem zaštite životne sredine, saopštila je nedavno Radmila Čičković, v.d. direktora Elektroprivrede Republike Srpske (ERS).

Izgradnja vetroparka Hrgud instalisane snage 48 MW je projekat čija se vrednost procenjuje na 65 miliona evra, od čega će nemačka razvojna banka KfW odobriti do EUR 60 miliona evra u formi kredita Elektroprivredi Republike Srpske.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

22. avgust 2018. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

22. avgust 2018. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

22. avgust 2018. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

22. avgust 2018. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom