OIE

Na severu Hrvatske potvrđen velik potencijal iskorišćenja geotermalne energije

Potvrden potencijal geotermalne energije Varazdina

Foto: Agencija za ugljikovodike

Objavljeno

09.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.11.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Proizvodnja struje i toplotne energije na geotermalnim izvorima mogla bi učiniti Varaždinsku županiju energetski nezavisnom.

Studija izvodljivosti sprovedena za geotermalni istražni prostor Lunjkovec-Kutnjak na severu Hrvatske pokazala je velik potencijal za proizvodnju električne i toplotne energije. Takav pogon bi mogao potpuno zadovoljiti potrebe Varaždinske županije i podstaći privredni razvoj, piše Večernji list.

Geotermalne bušotine s temperaturom vode do 150 stepeni nalaze se u opštini Mali Bukovec. Dozvola za istraživanje je pre godinu dana dodeljena tamošnjoj firmi Bukotermal. Varaždinska županija u njoj ima udeo od 85 odsto, a ostatak pripada Opštini Mali Bukovec.

Preduzeće ima zadatak da iskoristi geotermalne izvore za proizvodnju struje i toplotne energije za grejanje domaćinstava i industriju, ali bi toplota mogla da se iskoristi i za plastenike i izgradnju banjskih kapaciteta.

Mogućnosti za dobijanje državnih, evropskih sredstava

Varaždinska županija namerava da projekat predloži za uvrštavanje u državni Razvojni sporazum Sjever, vredan ukupno 15 milijardi kuna, odnosno dve milijarde evra. Večernji navodi da lokalna samouprava očekuje i sredstva iz Evropske unije.

Bukotermal će u prvoj fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do dva megavata, koja bi trebalo da bude puštena u rad 2025. godine. Projekat je vredan 10 miliona evra, kažu u Varaždinskoj županiji i dodaju da bi zatim bila instalirana elektrana kapaciteta do deset megavata.

Polje Lunjkovec-Kutnjak je na sto kvadratnih kilometara a bušotine su iz 1976. i 1969. godine. Nalazište je u neposrednoj blizini gradilišta geotermalne energane AAT Geothermae u mestu Draškovec.

U Hrvatskoj je u pogonu samo jedna geotermalna elektrana

Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu i predsednik nedavno osnovane Hrvatske udruge geotermalne energije (HUGE), napomenuo je da u zemlji postoji preko 4.000 istražnih i proizvodnih naftnih i gasnih bušotina i da se deo može iskoristiti za eksploataciju geotermalnih voda, ali i za skladištenje vodonika.

Po podacima državne Agencije za ugljikovodike, (AZU), potencijal za proizvodnju električne energije na geotermalnim poljima u Hrvatskoj iznosi 500 megavata. U zemlji je zasad u pogonu jedino geotermalna elektrana Velika 1 u Ciglenoj kraj obližnjeg Bjelovara. U Hrvatskoj je u razvoju još nekoliko projekata.

Kompanija Ensolx iz Zagreba trenutno traži partnera za razvoj i izgradnju geotermalne elektrane Merhatovec u Međimurju, takođe nedaleko od Draškovca i Malog Bukovca. Postrojenje bi imalo snagu deset ili više megavata.

Po nekim procenama, geotermalna energija bi mogla da pokrije sve potrebe Zagreba za grejanjem.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

9. novembar 2021. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

9. novembar 2021. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

9. novembar 2021. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

9. novembar 2021. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom