Životna sredina

Makedonija i Crna Gora među 16 zemalja koje su postavile klimatske ciljeve kako bi ispunile svoje obaveze prema Pariskom sporazumu

Slika: Pixabay

Objavljeno

30.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Makedonija i Crna Gora su među 16 zemalja, od ukupno 197 potpisnica Pariskog sporazuma, koje su postavile nacionalne ciljeve za smanjenje emisija u domaćem zakonodavstvu u skladu sa onim što su njihovi nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC), navodi se u izveštaju Poređenje nacionalnih i međunarodnih klimatskih ciljeva.

Definisanje ciljeva u nacionalnim zakonima i strategijama je presudno za kredibilitet potpisnica Pariskog sporazuma kada je reč o ispunjavanju obaveza preuzetih kroz nacionalno utvrđene doprinose. Izveštaj daje pregled ciljeva u okviru nacionalno utvrđenih doprinosa i nacionalnih zakona i strategija.

Osim Makedonije i Crne Gore u grupi od 16 zemalja su Alžir, Kanada, Kostarika, Etiopija, Gvatemala, Indonezija, Japan, Malezija, Norveška, Papua Nova Gvineja, Peru, Samoa, Singapur i Tonga.

“Od 197 potpisinica Pariskog sporazuma 157 je odredilo nacionalne ciljeve za smanjenje emisija u svojim nacionalno utvrđenim doprinosima, od toga je samo 58 te ciljeve unelo u domaće zakone i strategije, a samo kod 16 zemalja su ti nacionalni ciljevi u skladu sa nacionalno utvrđenim doprinosima. Ove nedoslednosti stvaraju sumnju da će ciljevi Pariskog sporazuma biti ostvareni”, zaključuje se u izveštaju.

Takođe, više od 60% nacionalnih i sektorskih ciljeva u nacionalnim zakonima i strategijama postavljeno je do 2020. godine, dok je ciljna godina za većinu nacionalno utvrđenih doprinosa 2030: 14 zemalja je postavilo ciljeve u nacionalnim zakonima i strategijama do 2030, a 16 država i EU nakon 2030.

Izveštaj su uradili Grantham Research Institute on Climate Change and Environment i ESRC Centre for Climate Change Economics and Policy, sa Londonske škole za ekonomiju i političke nauke, i World Resources Institute.

Autori izveštaja kažu da je praćenje nivoa ispunjenih obaveza na međunarodnom nivou veliki izazov, jer u mnogim slučajevima nema dovoljno podataka.

Makedonija započela pripremu Četvrtog izveštaja prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime

Nedavno je u Skoplju održan uvodni sastanak projekta za izradu Četvrtog izveštaja prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime (UNFCCC) i Trećeg dvogodišnjeg ažuriranog izveštaja prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime. Projekat sprovode Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja i UNDP.

U okviru projekta korišćenjem modernih i inovativnih alata biće ažurirana nacionalna baza emisija gasova sa efektom staklene bašte i biće definisani kriterijumi za određivanje prioritetnih mera za ublažavanje klimatskih promena, dok će Dvogodišnji izveštaj dodatno podržati uspostavljanje sistema za praćenje, izveštavanje i verifikaciju emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Beograd u fokusu izazovi i resenja za odrzivi urbani razvoj Ivan Gazdic

Beograd u fokusu: izazovi i rešenja za održivi urbani razvoj

30. oktobar 2018. - Auto teksta je Ivan Gazdić, advokat i partner u advokatskoj kancelariji Petrikić & Partneri AOD u saradnji sa CMS Reich-Rohrwig Hainz

toplotni talasi ekstremne vrucine privreda ekonomija hrana

Toplotni talasi i ekonomija – kakve su posledice

30. oktobar 2018. - Osim užasnog danka u ljudskim životima, toplotni talasi značajno utiču na ekonomiju, poručio je ekonomista Evropske centralne banke

bih republika srpska litijum poslanici glasanje majevica rudnik

Poslanici RS nisu podržali moratorijum na rudnik litijuma na Majevici, ali borba se nastavlja

30. oktobar 2018. - Inicijativu je u periodu od 19. decembra 2024. godine do 20. januara ove godine podržalo 6.057 građana sa područja četiri lokalne zajednice

crna gora cehotina rudnik zagadjenje suplja stijena sahmanovic

Jalovina iz rudnika olova i cinka zagadila izvorišta i vodotokove, Crna Gora ga delimično zatvorila

30. oktobar 2018. - Šupljina u tlu flotacionog jalovišta omogućila vodi iz flotacionog jezera da nađe podzemni put do udaljenih izvorišta i zagadi vodotokove