Životna sredina

Kreće probni rad sistema za odsumporavanje u TENT-u A

probni rad sistema odsumporavanje TENT A

Foto: Emilija Jovanović / Ministarstvo rudarstva i energetike

Objavljeno

25.03.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

25.03.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani Nikola Tesla A (TENT A) najveći je ekološki projekat u termoelektranama u Evropi, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović. Najavila da će pogon biti pušten u rad pre kraja marta.

TENT A konačno obuzdava zagađenje vazduha. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović obišla je danas gradilište u okviru te termoelektrane na ugalj u Obrenovcu, kojom upravlja Elektroprivreda Srbije.

„Danas smo se uverili da će radovi na izgradnji postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova biti gotovi za nekoliko dana, kada će postrojenje ući u probni rad. Ovo je najveći ekološki projekat u nekoj termoelektrani u Evropi, treći najveći u svetu, za koji smo izdvojili skoro 215 miliona evra”, rekla je.

Odsumporavanje uvodi TENT A u okvire koje propisuje EU

Đedović Handanović je kazala da će novi pogon deset puta smanjiti emisije sumpor-dioksida, a količinu ispuštenih praškastih materija spustiti u okvire utvrđene u Evropskoj uniji i nacionalnim propisima. Građani Obrenovca, okolnih sela i Beograda će imati značajno kvalitetniji vazduh, navela je.

„Ovakvim projektima donekle produžavamo ekološki vek termoelektrana, što je važno zbog proizvodnje bazne energije. Dok ne izgradimo dovoljno kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, ili ne dođemo do neke druge bazne energije, moraćemo da se oslanjamo na kapacitete iz termoelektrana. Naravno, u skladu sa najvišim ekološkim standardima”, rekla je ministarka.

Đedović Handanović je navela da bi nuklearna energija mogla početi da se koristi najranije 2039. ukoliko pripreme krenu odmah, a da bi izgradnja mogla da počne za najmanje šest godina.

U aprilu stiže delegacija iz Japana

Podsetila je da se projekat sprovodi uz finansijsku podršku Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) i da je ona zainteresovana da učestvuje i u drugim projektima u energetskom sektoru.

„Tokom aprila očekujem delegaciju iz Japana koja će zajedno sa nama posetiti ovo postrojenje. To će biti dobra osnova za buduću saradnju sa japanskim partnerima, s obzirom da su zainteresovani da učestvuju u finansiranju i izgradnji energetskih objekata u našoj zemlji”, rekla je Đedović Handanović.

Domaći instituti učestvovali u digitalnom segmentu

Ministarka je iskazala zadovoljstvo što su u realizaciji učestvovali domaći instituti Mihajlo Pupin i Nikola Tesla, koji su radili na softverima, elektronici i digitalizaciji rada.

Đedović Handanović je napomenula da će se, zahvaljujući postrojenju za pripremu krečnjaka, kao nusproizvod dobijati gips, koji se može koristiti u građevinskoj industriji. „Želimo da podstaknemo EPS da ima značajniju ulogu u cirkularnoj ekonomiji i da iskoristi velike količine gipsa koje će se ovde proizvoditi. Takođe, u toku je realizacija projekta otpepeljavanja, koji će omogućiti i korišćenje pepela, koji je važan za izgradnju puteva i drugih objekata u građevinskom sektoru“, rekla je.

Izvođač je japanska kompanija Mitsubishi Power. Odsumporavanje će biti uvedeno za blokove A3 do A6, a TENT A1 i A2 su predviđeni za gašenje pre kraja 2027. godine, gotovo šest decenija od izgradnje. Projekat u najvećoj termoelektrani u Srbiji je počeo još pre skoro sedam godina.

Isto takvo postrojenje se gradi i u TENT-u B, a ministarka je napomenula da će biti završeno sledeće godine. Emisije sumpor-dioksida će tamo biti 20 puta manje, dodala je.

Puštanjem tog pogona u rad, udeo proizvodnje iz termoelektrana u kojima se primenjuju najsavremenije tehnologije premašiće 50 odsto, tvrdi Đedović Handanović.

Izgradnja postrojenja za odsumporavanje u termoelektrani Kostolac B bila je prvi projekat u ovoj oblasti. U januaru prošle godine dobilo je upotrebnu dozvolu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

25. mart 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

25. mart 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

25. mart 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

25. mart 2024. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu