Električna energija

Energetika 2023 održava se na Zlatiboru od 12. do 15. septembra

energetika 2023 savez energeticara

Otvaranje Energetike 2022 (foto: Savez energetičara)

Objavljeno

14.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Međunarodno savetovanje Energetika 2023 – Energetska nezavisnost regiona u svetlu globalnih poremećaja – Nova realnost održaće se od 12. do 15. septembra na Zlatiboru u organizaciji Saveza energetičara.

Na savetovanju Energetika 2023  (Energetika 2022; Energetike 2021) biće predstavljena 62 rada u okviru osam tematskih celina i održana četiti panela na trenutno najaktuelnija pitanja  u sektoru energetike. Organizatori očekuju više od 300 učesnika.

Prof. dr Nikola Rajaković, predsednik Saveza energetičara, kaže da su ova Savetovanja dostigla takav nivo da predstavljaju avangardu energetskog sektora jer sučeljavanje nauke i struke sa energetskim kompanijama i industrijom povezanom sa energetikom, omogućava detaljnu analizu i unapređenje primenjenih i budućih tehnologija, postojećeg regulatornog okvira i ekonomsko – finansijskog ambijenta.

Dugoročni ciljevi energetske tranzicije ostaju konstante

“Strateški ciljevi energetske tranzicije, koji se u osnovi svode na dekarbonizaciju sektora uz široko korišćenje obnovljivih izvora energije, delom su potisnuti u drugi plan zbog zaoštrenog pitanja sigurnosti i bezbednosti isporuke energije i energenata. Ali, dugoročni ciljevi energetske tranzicije ostaju konstante i zato struka mora da analizira sve aspekte kako bi se pronašla optimalna trajektorija kretanja ka dekarbonizovanim sektorima energetike, saobraćaja, grejanja/hlađenja, industrije…”, poručuje Rajaković.

Rajaković i prof. dr Milun Babić, predsednik Skupštine Saveza energetičara, su kopredsednici organizaciono-programsko-naučnog odbora. Članovi Odbora sz stručnjaci iz Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunije, Rusije, Severne Makedonije, Slovenije, Srbije i Španije.

Paneli o skladištenju energije, vodoniku, taksi na CO2

Organizator očekuje da ćenajveću pažnju izazvati četiri panela (Agenda Energetike 2023).

Prvi panel Razvoj moderne energetske infrastrukture u kontekstu potreba za skladištenjem energije, koji će voditi profesor Rajaković, baviće se možda najaktuelnijim pitanjem danas, a to su baterije i skladištenje energije.

Sprezanje ključnih energetskih sektora – uočeni problemi i nova rešenja za energetsku tranziciju je tema drugog panela, dok će se na trećem razgovarati o ulozi vodonika u energetskoj tranziciji.

Četvrti panel biće posvećen pitanju koje veoma interesuje privredu – Energetika i industrija u regionu u svetlu uvođenja taksi na emisije ugljen-dioksida (eng. Carbon Border Adjustement Mechanism – CBAM).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

14. avgust 2023. - Dvodnevni skup Beogradski energetski forum 2026 (BEF 2026) otvoren je danas. Prvog dana okupio je pet stotina učesnika i učesnica

srbija eu region bef 2026 sanja bozinovska saradnja

Božinovska: Regionalna saradnja danas nije izbor, već nužnost

14. avgust 2023. - Sanja Božinovska bila je jedna od učesnica ministarskog panela na Beogradskom energetskom forumu 2026 (BEF 2026) koji je započeo danas

Beogradski energetski forum 2026 Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrska EU

Beogradski energetski forum 2026: Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrška EU

14. avgust 2023. - Zapadni Balkan je znatno napredovao u dekarbonizaciji i integraciji sa EU, ali se transformacija mora ubrzati, poručili su visoki zvaničnici koji su otvorili Beogradski energetski forum 2026.

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark Gvozd

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark – Gvozd

14. avgust 2023. - EPCG je u probni rad pustio svoju prvu vetroelektranu, Gvozd, snage 54,6 megavata. Kad se završi druga faza, biće najveća u Crnoj Gori.