Električna energija

Eko-tim traži osnivanje namenskog programa za pravednu tranziciju u Pljevljima

crna gora pravedna tranzicija te pljevlja eko tim inicijativa

Termoelektrana Pljevlja (foto: EPCG)

Objavljeno

30.10.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.10.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nevladina organizacija Eko-tim podnela je inicijativu Eko-fondu i Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera za osnivanje namenskog programa za pravednu tranziciju, sa posebnim fokusom na Opštinu Pljevlja.

Eko-tim je nedavno objavio podatak da 76 odsto ispitanica zaposlenih u Rudniku uglja i Termoelektrani Pljevlja smatra da će energetska tranzicija uticati negativno kako na njih lično tako i na njihove porodice.

Nešto manje ili 60 odsto ispitanica je reklo da tranzicija u Pljevljima neće biti pravedna, pokazalo je istraživanje o stavovima zaposlenih u Rudniku uglja i TE Pljevlja u okviru projekta „Koraci ka pravednoj tranziciji u Pljevljima“.

U TE Pljevlja se trenutno sprovodi ekološka rekonstrukcija, a Saša Mujović, ministar energetike, izjavio je da elektrana neće biti ugašena sigurno još deset godina. Značaj ove elektrane za Crnu Goru je veliki jer sa snagom od 225 MW obezbeđuje 40 odsto domaće proizvodnje električne energije.

Pljevlja će najviše osetiti posledice energetske tranzicije

Povodom inicijative Eko-tim je naveo da je njen cilj da podrži pravednu tranziciju, kao socijalni i društveni aspekt dekarbonizacije crnogorske privrede i energetske tranzicije, sa naglaskom na zaštitu lokalnih zajednica i radnika. Cilj je i unapređenje stanja životne sredine u Pljevljima, rudarskom regionu koji će najviše osetiti posledice ove transformacije, preneli su lokalni mediji.

Milija Čabarkapa, izvršni direktor Eko-tima, rekao je da energetska tranzicija mora biti pravedna i da se mora osigurati zaštita lokalnih zajednica i radnika koji će biti pogođeni gašenjem sektora uglja.

NVO predlaže, kako je dodao, da višemilionska sredstva, prikupljena od emisionih kredita i eko-naknada, budu usmerena u projekte koji će osigurati unapređenje stanja životne sredine, ekonomsku diversifikaciju, prekvalifikaciju radnika i unapređenje infrastrukture u Pljevljima.

Program bi se finansirao sredstvima prikupljenim od emisionih kredita i eko-naknada

Inicijativom se predlaže osnivanje namenskog programa unutar Eko-fonda, koji bi sredstva prikupljena od emisionih kredita i eko-naknada, posebno od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), TE Pljevlja i Rudnika uglja, koji su deo EPCG, usmerio ka projektima pravedne tranzicije.

Ovim sredstvima finansirali bi se projekti usmereni na unapređenje životne sredine, otvaranje novih radnih mesta, prekvalifikaciju radnika i podršku malim i srednjim preduzećima.

Čabarkapa: Prihvatanje inicijative bi  pokazalo političku volju i posvećenost vlasti dekarbonizaciji

Osnivanjem namenskog programa unutar Eko-fonda, prema rečima Čabarkape, omogućila bi se brža implementacija i izbegli dodatni troškovi.

“Eko-fond već ima uspostavljene administrativne mehanizme za upravljanje i distribuciju sredstava, kao i za praćenje i evaluaciju programa podrške“, naveo je Čabarkapa.

Inicijativa Eko-tima sledi sličan primer grčkog modela finansiranja pravedne tranzicije.

Eko-tim je naglasio da već duže vreme ukazuju na nepoverenje koje građani Pljevalja imaju u proces pravedne tranzicije, a uzrok tome je nedovoljna politička podrška procesu.

Čabarkapa zato apeluje da se inicijativa hitno razmotri jer bi njeno prihvatanje jasno pokazalo političku volju i posvećenost vlasti dekarbonizaciji i ispunjavanju međunarodno preuzetih obaveza Crne Gore.

Tako bi, kako je istakao, pružili građanima Pljevalja dokaz da su njihove potrebe i budućnost prioritet u ovim promenama.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

30. oktobar 2024. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata

marta kos plan rasta za zapadni balkan skopje

EU planira podršku projektima obnovljive energije i modernizacije mreže kroz Plan rasta za Zapadni Balkan

30. oktobar 2024. - Evropska komisija je predložila prvi paket podrške, od 87,7 miliona evra, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

30. oktobar 2024. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

30. oktobar 2024. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.