OIE

BiH dobija dve nove vetroelektrane snage 116 MW

bih vetroelektrane vlasic grebak

Slika: bastiarius from Pixabay

Objavljeno

30.11.2020.

Komentari

1

Podeli

Objavljeno

30.11.2020.

Komentari

1

Podeli

Završene su i poslednje pripreme za početak gradnje prve vetroelektrane u Repubici Srpskoj – Grebak (66 MW), a u Federaciji Bosne i Hercegovine počinju pregovori o finansiranju gradnje vetroelektrane Vlašić (50 MW).

Bosna i Hercegovina u naredne četiri godine trebalo bi da dobije još dve vetroelektrane – Grebak i Vlašić, ukupne snage 116 MW, čime će se njihov broj povećati na četiri, a ukupna snaga na 202,6 MW, s obzirom da su dosad izgrađene vetroelektrane Mesihovina (50,6 MW) i Jelovača (36 MW).

Potencijal za priključenje na mrežu je ipak mnogo veći, čak 1.700 MW.

Snaga vetroparka Grebak uvećana 16 MW

U saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srpske navodi se da je potpisan aneks ugovora o koncesiji kojim je snaga vetroelektrane Grebak sa 50 MW povećana na 66 MW, kao i da će radovi početi ove nedelje.

Aneks ugovora potpisali su Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva, i Miralem Čampara, izvršni direktor privrednog društva VE Grebak iz Nevesinja. U saopštenju se podseća da je ukupna vrednost investicije 66,1 milion evra.

Aneks je, kako se navodi, potpisan jer je od podnošenja zahteva za dodelu koncesije do danas došlo do tehnološkog napretka u proizvodnji turbina, pa je povećana njihova snaga. Zbog toga je povećana i ukupna snaga vetroelektrane, dodaje Ministarstvo.

Počinju pregovori sa EIB-om o kreditu za Vlašić

Federacija BiH je na dobrom putu da dobije i treći vetropark. Reč je o projektu državne kompanije, Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH), koja je pre nekoliko nedelja dobila odobrenje da gradnju finansira kreditima.

Sada je Savet ministara BiH, na predlog Ministarstva finansija i trezora BiH, prihvatio inicijativu i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o finansiranju između BiH i Evropske investicione banke (EIB) za gradnju vetroelektrane Vlašić.

Odobreni razgovori o kreditu vrednom 36 miliona evra

Vrednost kredita je 36 miliona evra, sa alokacijom na Federaciju BiH i rokom otplate od 20 godina, uključujući četiri godine grejs perioda.

Projekat, čija je realizacija planirana u periodu 2020-2024, odnosi se na izgradnju vetroelektrane na visoravni Vlašić, s ciljem proizvodnje električne energije za potrebe bosanskohercegovačkog elektroenergetskog sistema, navodi se u saopštenju Saveta ministara BiH.

Komentara: (1)
Ermin Krupić / 03.12.2020.

Treba, ubrzati ovaj proces izgradnje vjetro-elektrana (VE), solarne i termalne energije, bio-energije, … itd. Kao i same uštede energije, da bi se STROGO ZAKONOM zabranila izgradnja mini hidro-elektrana (MHE), termo-elektrana (TE) i ostalih koje štetno djeluju na ljude i prirodu!

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

kina energetska tranzicija

Kina na dobrom putu da dostigne klimatsku neutralnost do 2060.

30. novembar 2020. - Kina ostvaruje ogroman napredak u nameri da smanji neto emisije na nulu, navodi se u izveštaju norveške konsultantske firme DNV

Atinska opstina Halandri solarnu energetsku zajednicu gradanima

Atinska Opština Halandri osniva solarnu energetsku zajednicu s građanima

30. novembar 2020. - Opština Halandri je pozvala domaćinstva da se priključe njenoj energetskoj zajednici investiranjem do po 3,500 evra u solarnu elektranu

vukovar solarni paneli sunce nad vukovarom

Grad Vukovar solarnim panelima smanjio račun za struju za 90.000 evra

30. novembar 2020. - Grad Vukovar instalirao je 12 solarnih elektrana, ukupne instalisane snage 863 kW, na javnim zgradama u svom vlasništvu

Solarne-elektrane-industrijskim-zonama-Severnoj-Makedoniji-fabrike-izvoze-EU

Solarne elektrane u industrijskim zonama u Severnoj Makedoniji za fabrike koje izvoze u EU

30. novembar 2020. - Solarne elektrane u industrijskim zonama u Severnoj Makedoniji snabdevaće fabrike koje izvoze u EU, pa neće morati da plaćaju CBAM na struju.