Električna energija

Beogradski energetski forum 2025 – 50 govornika na osam panela meri prolazno vreme energetske tranzicije u JIE

Beogradski energetski forum 2025 – mesto susreta lidera energetske tranzicije Jugoistočne Evrope (14-15. maj)

Foto: Balkan Green Energy News

Objavljeno

13.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Agenda trećeg Beogradskog energetskog foruma, zakazanog za 14. i 15. maj, dobila je svoj finalni izgled priključivanjem novih eminentnih energetskih eksperata i kompanija. Konferencija, koju organizuje vodeći energetski portal u regionu, Balkan Green Energy News, imaće osam panela o najvažnijim temama u sektoru energetike sa sjajnim govornicima. Registrujte se na vreme na ovom linku.

Beogradski energetski forum i ove godine će biti mesto susreta predstavnika regionalnih i međunarodnih institucija i organizacija, kao i biznis zajednice iz regiona, Evrope i sveta.

Osam panela sa više od 50 govornika  pružiće presek trenutnih izazova u sektoru energetike. Učesnici konferencije imaće priliku da iz prve ruke čuju analize trenutnog stanja, ali i projekcije za budućnost. Moglo bi se reći da je za ovogodišnji BEF digitalizacija nit koja sve povezuje. Nit koja prožima i proizvodnju, i potrošnju i skladištenje energije, i omogućava dovoljno fleksibinosti za sigurno funkcionisanje energetskih sistema budućnosti. Sistema u kojima će obnovljiva energija imati primat.

Čikan: Električna energija ne poznaje granice

Jedan od ključnih govornika konferencije, Atila Čikan, predvodiće kao generalni direktor delegaciju na visokom nivou kompanije Alteo Group. Alteo je nedavno krenuo regionalnu ekspanziju postavljajući kao cilj zelenu platformu sa postrojenjima snage do 2.000 MW za proizvodnju energije, uključujući upravljanje, softver, održavanje i skladištenje energije, kao i za upravljanje otpadom.

Mađarska kompanija prvenstveno cilja na svoje domaće tržište, Slovačku, Hrvatsku i Srbiju.

„Električna energija ne poznaje granice, pa su partnerstva i saradnja među učesnicima na energetskom tržištu od suštinskog značaja, čak i na regionalnom nivou. Takva saradnja je od vitalnog značaja za osiguranje sigurnosti i pouzdanosti snabdevanja električnom energijom, olakšavanje integracije obnovljivih izvora energije i pružanje osnovnih digitalnih rešenja, podržanih stručnošću i profesionalnim znanjem i iskustvom“, istakao je Čikan.

Strategije dekarbonizacije elektroenergetskog sektora u JIE 2040/2050.

  • Dejan Paravan, generalni direktor, GEN
  • Dušan Živković, generalni direktor, Elektroprivreda Srbije (EPS)
  • Erik Skoto (Eric Scotto), generalni direktor, Akuo
  • Milutin Đukanović, predsednik Odbora direktora, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG)
  • Neda Lazendić, direktorka, WV-International

Iako predstavljaju srce nacionalnih energetskih sistema, državne elektroprivrede su suočene sa okruženjem koje se promenilo i nastavlja da se ubrzano menja. Glavna promena je ulazak privatnog kapitala u proizvodnju električne energije kroz gradnju solarnih elektrana i vetroparkova.

Energetska tranzicija, u ovoj fazi, nameće saradnju državnih elektroprivreda i privatnih kompanija. Glavni cilj je dekarbonizacija, pa je ključni izazov izbor odgovarajućih strategija i tehnologija za proizvodnju električne energije.

Do odgovora će nas voditi Dražen Jakšić, direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).

„Prelazak na niskougljenični energetski sistem je ključni izazov za naš region, zahteva inovacije, investicije i saradnju. Kao sponzor BEF-a EIHP podržava dijalog i pronalaženje održivih energetskih rešenja“, naglasio je Jakšić, prvi čovek Instituta koji godišnje sprovodi više od 200 projekata i ima reference u više od 70 zemalja širom sveta.

Jakšić: Prelazak na niskougljenični energetski sistem zahteva inovacije, investicije i saradnju

Nuklearna energija se poslednjih godina nameće kao jedna od alternativa. Teško da u regionu ima boljeg sagovornika na tu temu od Dejana Paravana, prvog čoveka slovenačke kompanije GEN Energija, koja razvija projekat Krško 2.

Šta su planovi Elektroprivrede Srbije u vezi sa nuklearnom energijom približiće nam generalni direktor Dušan Živković.

Živković: Bez dekarbonizacije nema budućnosti energetskog sektora regiona

„Bez dekarbonizacije nema budućnosti energetskog sektora regiona i to je najveći izazov pred nama. Ključno i neophodno je ubrzati odluke i obezbediti održive mehanizme finansiranja projekata koji će svakoj zemlji i elektroprivredi omogućiti energetski mir i sigurnost u narednim decenijama. Investicijama u postojeće kapacitete i nove OIE projekte Elektroprivreda Srbije, kao najveća energetska regionalna kompanija, daće svoj doprinos energetskoj sigurnosti. Zato smo i pokrenuli proces transformacije, jer moramo biti profitabilniji, efikasniji i potpuno spremni da odgovorimo na sve izazove“, istakao je Živković.

Energetska tranzicija je, prema njegovim rečima, put kojim ide EPS i svi njihovi planovi težiće tom cilju, polazeći od uverenja da su diversifikacija izvora i nove tehnologije neophodni za njegovo ostvarenje. To su samo neke od ključnih poruka koje ću podeliti sa učesnicima ovogodišnjeg BEF-a, poručio je Živković.

Najnovije informacije o energetskoj tranziciji sa svih meridijana doneće Erik Skoto, suosnivač i predsednik francuske kompanije Akuo. Portfolio kompanije čini 1,9 GW operativnih elektrana i elektrana u izgradnji, a ukupno je u planu još 12 GW u više od 20 zemalja širom planete, među kojima su i brojne države regiona.

Integracija tržišta električne energije Zapadnog Balkana u unutrašnje evropsko tržište kroz spajanje tržišta

  • Anže Predovnik, direktor, ADEX Group
  • Ivan Asanović, izvršni direktor, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES)
  • Marko Bislimoski, predsednik, Regulatorna komisija za energetiku i vodne usluge (RKE) Severne Makedonije
  • Zoran Vujasinović, stručnjak za elektroenergetske propise, ACER

Integracija tržišta električne energije Zapadnog Balkana sa tržištima Evropske unije je proces čija važnost je mnogo veća od pažnje koju mu pridaje javnost. Slobodno se može reći da će tek njegov završetak pokazati kolika je ta važnost.

Zato što će završetak integracije doneti značajne sinergije, maksimizirajući prednosti ujedinjenog tržišta povećanjem sigurnosti snabdevanja, ubrzavanjem integracije obnovljivih izvora energije i podsticanjem veće konkurencije i transparentnosti.

Moderator Dejan Stojčevski, tehnički direktor berze SEEPEX, kaže da je namera da panel podstakne dijalog o važnosti prekogranične saradnje i tržišne efikasnosti u jačanju energetske bezbednosti i održivosti u regionu.

Bislimoski: Vreme dobrog besedništva je prošlo. Geopolitički razvoj zahteva akciju odmah!

Integracija tržišta je dobrim delom posao regulatora, pa će o izazovima sa kojima se susreću govoriti Marko Bislimoski, predsednik Regulatorne komisije za energetiku i vodne usluge (RKE).

On je poručio da su tri stvari neophodne za regionalnu integraciju tržišta električne energije u jedno jedinstveno evropsko tržište: investicije, investicije i samo investicije. Energetska kriza je pokazala, kako je naveo, da su ograničenja realnost ako vlade ne daju prioritet implementaciji ključnih energetskih infrastrukturnih kapaciteta prilikom kreiranja svakog budžeta.

„Ove zime region se suočio sa najvišim cenama električne energije za razliku od ostatka Evrope. Zašto? Jer realizacija energetskih investicija nije samo ceremonija presecanja vrpce u datom mandatu. Danas, kao nikada ranije, zemlje bivše Jugoslavije moraju pokazati zrelost. Ovo su godine kada će se akcijama graditi energetski suverenitet. Vreme dobrog besedništva je prošlo. Geopolitički razvoj zahteva akciju odmah!“, poručio je on.

Energetska revolucija na delu – ujedinjenim delovanjem do zelenih, pametnih i održivih energetskih rešenja

  • Aleš Prešern, potpredsednik za Jugoističnu Evropu, Siemens Energy
  • Maja Turković, viša potpredsednica, CWP Europe
  • Ann-Catherine de Tourtier, direktorka za region Mediterana, Nordex Group

Iako je osporavanje energetske tranzicije jalov posao, ne može se osporiti da ima onih koji ga i dalje smatraju smislenim, a posebno u svetlu pojedinih globalnih političkih događaja. Zato nije na odmet dati reč onima koji se nalaze među nosiocima promena kako bi posvedočili da se energetska revolucija zaista dešava u regionu.

Moderator profesor Mirza Kušljugić, ekspert za energetiku i jedan od osnivača bosanskohercegovačkog Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET), ide i korak dalje kako bi dokazao da promene ne samo da se dešavaju, nego se i ubrzavaju.

„Ključne riječi su nova paradigma energetike pokretana sa 4 D – dekarbonizacija, digitalizacija, decentralizacija i demokratizacija, ali sada imamo i još jedno D – disruption ili radikalna promena u industriji i na tržištu usled tehnoloških inovacija. Naravno, moramo fokusirati diskusiju – od globalnih procesa – Kina, USA, EU, Global South, do gdje smo mi u regiji u svemu tome?“, ističe Kušljugić i tako pravi savršen uvod za ovaj panel.

Turković: Važnije je nego ikad otvoreno diskutovati o konkretnim rešenjima

Aleš Prešern, potpredsednik kompanije Siemens Energy za Jugoistočnu Evropu, je u energetskoj industriji više od 20 godina. On podseća da je digitalizacija ključna, kao i otpornost mreža za prenos električne energije.

Sa skoro 100.000 zaposlenih u više od 90 zemalja Siemens Energy razvija energetske sisteme budućnosti i omogućava pouzdano i održivo snabdevanje energijom kao odogovor na rast potražnje na globalnom nivou. Tehnologije razvijene u ovoj kompaniji, kako kažu, pokreću energetsku tranziciju i omogućavaju proizvodnju 1/6 električne energije u svetu.

Kao lider u razvoju obnovljive energije, CWP aktivno radi na nekoliko velikih projekata širom regiona JIE sa ukupnim kapacitetom većim od 7 GW, što ga promoviše u predvodnika energetske tranzicije u regionu. Učesnici konferencije imaće jedisntvenu priliku da od njegovih stručnjaka dobiju globalnu ekspertizu i dragocene uvide u regionalno energetsko tržište.

Maja Turković, izvršna potpredsednica kompanije CWP Europe, izjavila je da je BEF 2025 ključni skup vodećih stručnjaka koji pokreću energetsku tranziciju u JIE.

„Kako ova promena dobija na zamahu, važnije je nego ikad otvoreno diskutovati o konkretnim rešenjima za izazove i prilike koje su pred nama“, istakla je Turković.

PPA kao ključ rasta obnovljivih izvora energije u JIE

  • Nikola Gazdov, predsedavajući, Asocijacija za proizvodnju, skladištenje i trgovinu električnom energijom – APSTE
  • Natalija Ljubić, menadžer za PPA i BESS transakcije, Pexapark
  • Ivana Đurović, menadžer za obnovljive izvore energije, Knauf Group

Ugovori o otkupu električne energije (PPA) su, poput fleksibilnosti, alat za popravku nesavršenosti obnovljivih izvora energije. Zato su i prepoznati kao ključni mehanizam u novom uređenju tržišta električne energije. Oni osiguravaju stabilnost cena, privlače nove investicije i ubrzavaju dekarbonizaciju industrije.

Da li je region spreman za PPA ugovore, koji su dominantni modeli, kakva je trenutna tržišna praksa, kako ih vide finansijske institucije, šta nude krajnjim potrošačima, a šta investitorima u nove elektrane – odgovore će od panelista zatražiti Mislav Slade-Šilović, vodeći savetnik za energetiku, komunalne usluge i resurse u JIE i član osnovnog tima za PPA ugovore u konsultantskoj kući PwC.

Iskustvo iz PPA ugovora sa proizvodnjom više od 500 GWh energije

U tome će mu sigurno pomoći iskustvo u sklapanju PPA ugovora za proizvodnju i potrošnju 500 GWh struje godišnje u JIE.

Iskustva ne manjka ni Nikoli Gazdovu, predsedniku Udruženja za proizvodnju, skladištenje i promet električne energije u Bugarskoj (APSTE) i članu Odbora direktora evropskog udruženja solarne industrije Solarpower Europe. Kao direktor tri firme – Enery Element GmbH, Element Power Group i Renergy uključen je u razvoj velikog broja projekata.

Sinonim za PPA ugovore u Evropi je Pexapark, kompanija zadužena za logistiku kada je reč o poslovanju firmi na tržištu obnovljive energije. Natalija Ljubić je menadžer za PPA i BESS transakcije u ovoj firmi koja je podržala sklapanje PPA ugovora koji uključuju postrojenja snage veće od 35 GW.

Šta o svemu tome misle oni bez kojih nema PPA ugovora – kupci električne energije, reći će nam predstavnica kompanije Knauf Group, Ivana Đurović, menadžerka za obnovljivu energiju.

Fleksibilnost energetskog sistema – ključna uloga u obezbeđivanju stabilne, efikasne i održive električne mreže

  • Roman Bernard, osnivač i generalni direktor, NGEN
  • Luka Renko, COO, KOER
  • Magdolna Tokai, zamenik direktora međuanrodne odnose i korporativne usluge, Alteo Group
  • Nikolaj Candellari, Project Manager and Market Intelligence, CyberGrid

Moderatorka je Elena Boškov Kovač, suosnivačica i direktorka firme Blueprint Energy Solutions, ali pre svega jedan od vodećih zagovornika jačanja fleksibilnost energetskih sistema u Evropi.

Ona će ugostiti vodeće kompanije u ovom sektoru: NGEN, Alteo, KOER, CyberGrid, kao i srpskog operatora prenosnog sistema Elektromrežu Srbije (EMS).

„Uzbuđena sam što ću moderirati panel o fleksibilnosti tržišta“, poručila je Boškov Kovač, koja radi na strategijama za pametne mreže i programima za inovacije u digitalizaciji širom EU i u okviru programa ETIP SNET.

Evropa ubrzava prelazak na obnovljive izvore energije, čije mane perfektno rešava tržište fleksibilnosti, pa tako postaje kamen temeljac pouzdanih, pristupačnih i dekarbonizovanih energetskih sistema. Evropsko tržište fleksibilnosti obećava uštedu veću od 20 milijardi evra, pa će ovaj panel istražiti kako digitalni alati, sredstva za postizanje fleksibilnosti i novo uređenje tržišta omogućavaju novu vrednost i otpornost mreža.

Slovenački NGEN je tehnološki sponzor BEF-a 2025

Slovenačka kompanija NGEN , tehnološki sponzor konferencije, je za samo pet godina poslovanja uspela da se značajno pozicionira na evropskim tržištima, a spremna je i za ulazak na tržište Zapadnog Balkana.

Specijalizovana za premijum baterijske sisteme za skladištenje energije i rešenja za pametne energetske sisteme, kompanija u evropskim zemljama razvija sisteme kapaciteta 1,6 GWh. Učesnik panela biće osnivač kompanije Roman Bernard.

Na panelu učestvuje i Luka Renko, u ime pionira virtuelnih elektrana u regionu – kompanije KOER.

Krug izvrsnih panelista zaokružuje Nikolaj Kandelari (Nikolaj Candellari), zadužen za upravljanje projektima u kompaniji CyberGrid. Ovu softversku kompaniju je pre nekoliko godina kupila austrijska kompanija EVN čime je među prvima pokazala da se bez digitalizacije i softvera ne može računati na veću integraciju obnovljivih izvora energije, baterijskih skladišta i prozjumera na mrežu.

Digitalizacija sektora energetike sa akcentom na virtulene elektrane je u najkraćem opis ove inovativne firme.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Elektroprivreda BiH izvodaca izvodjaca tri solarne elektrane

Elektroprivreda BiH traži izvođača za tri solarne elektrane

13. april 2025. - EPBiH je pozvao kompanije da se prijave za projektovanje i izgradnju solarnih elektrana Gornja Breza, Višća i Podveležje 3

Beogradski energetski forum 2025 – mesto susreta lidera energetske tranzicije Jugoistočne Evrope (14-15. maj)

Beogradski energetski forum 2025 – 50 govornika na osam panela meri prolazno vreme energetske tranzicije u JIE

13. april 2025. - Učesnici konferencije imaće priliku da iz prve ruke čuju analize trenutnog stanja, ali i projekcije za budućnost

hrvatska neto merenje neto obracun zakon susnjar

Hrvatska usvojila izmene propisa za decentralizaciju energetike – neto obračun menja neto merenje

13. april 2025. - Vlada Hrvatske usvojila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji

bih usaglasen zakon trziste elektricne energije cbam berza lakic kosarac djokic

BiH entiteti usaglasili zakon o tržištu električne energije – najavljeno formiranje berze u Mostaru

13. april 2025. - BiH je posle desetak godina usaglašavanja konačno dogovorila Zakon o regulatoru električne energije, prenosu i tržištu električne energije