OIE

Zeleni vodonik čini 15 odsto goriva u bečkoj termoelektrani-toplani Donaustadt

Zeleni vodonik cini 15 odsto goriva u beckoj termoelektrani toplani Donaustadt

Foto: Wien Energie / Johannes Zinner

Objavljeno

28.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Četiri austrijske i nemačke kompanije završavaju prvu fazu isprobavanja prerađene turbine u termoelektrani i toplani Donaustadt u Beču. U okviru projekta se u prirodni gas umešava zeleni vodonik, čiji je udeo već dostigao 15 procenata.

Bečko gradsko energetsko preduzeće Wien Energie postepeno uvećava količinu zelenog vodonika u jednom kogeneracionom postrojenju. Partner na projektu Siemens Energy prilagodio je svoju gasnu turbinu, model SGT5-4000F, na nove uslove.

„Količina zelenog vodonika u radu gasne turbine je nekim danima tokom testiranja povećana na 15 procenata. U Evropi je u upotrebi više od 115 gasnih turbina ovog tipa, s ukupnim instaliranim kapacitetom od preko 31 gigavata. Radne probe poput ove su ključne za dekarbonizaciju energetskog sektora tokom narednih godina“, izjavio je Ali Prešern, potpredsednik Siemens Energyja za Jugoistočnu Evropu.

Sledi masovna konverzija širom kontinenta

Druge dve kompanije – nemački RheinEnergie i austrijski Verbund – takođe imaju ovakve turbine. Nameravaju da iskoriste naučeno kada dođe vreme da rekonstruišu svoje pogone. Ovo je prvi veći projekat umešavanja vodonika u tom sektoru koji se sprovodi tokom redovnog rada, navode investitori. Izdvojili su ukupno deset miliona evra.

U prvoj fazi testiranja u termoelektrani i toplani Donaustadt, do polovine septembra, udeo zelenog vodonika se podiže do 15 procenata. U narednoj etapi bi trebalo dostići 30 odsto.

Postrojenje u četvrti Donauštat je izgrađeno 2001. godine. Gasna turbina ima kapacitet 395 megavata za proizvodnju električne energije, a za daljinsko grejanje moguće je razviti snagu do 350 megavata.

Fosilni gas će postepeno biti zamenjen čistim izvorima

Inače, Siemens Energy radi i na uvođenju toplotnih pumpi u daljinsko grejanje. Energetska kompanija RheinEnergy ističe da u Kelnu napravi najveći takav sistem u Evropi.

„Razni sektori energetike, poput proizvodnje električne i toplotne energije, biće ubuduće sve više povezani. Vodonik proizveden tokom leta  korišćenjem zelene električne energije može da se upotrebi zimi za proizvodnju električne energije i grejanje. Za to je neophodno da elektrane mogu da koriste i zeleni vodonik. Upravo to ovde testiramo, s ciljem da potpuno dekarbonizujemo sektor gasa,“ naveo je Verbundov direktor za termoenergetski sektor Robert Koubek.

Grad Beč planira da najkasnije 2040. godine postane potpuno klimatski neutralan.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bozinovska interkonekcije oecd jugoistocna evropa

Božinovska: Interkonekcije ključne za energetsku sigurnost regiona

28. avgust 2023. - Severna Makedonija aktivno radi na nekoliko ključnih projekata za povezivanje sa elektroenergetskim sistemima u regionu, kaže Sanja Božinovska

hrvatska baterije hgk izvestaj problemi

HGK: Hrvatska ima baterije od samo 11 MW, propisi koče investicije

28. avgust 2023. - HGK je pripremila position paper na temu prepreka za instalaciju baterija - Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi

srbija 2030 plan investicije energetika dubravka djedovic handanovic

Dubravka Đedović Handanović: Moramo da započnemo izgradnju nuklearke pre 2035.

28. avgust 2023. - Srbija planira da do 2035. godine investira najmanje 14,4 milijarde evra u energetiku, predviđeno je nacionalnom strategijom "Srbija 2030"

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

28. avgust 2023. - EBRD i IFC su izrazili spremnost da za Alcazar Energy Partners odobre kredit za projekat vetroelektrane Štip u Severnoj Makedoniji