Električna energija

Poništena ekološka dozvola za hidroelektranu na Drini

hidroelektrane-drina-most

Foto: fotos1992 from Pixabay

Objavljeno

02.05.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.05.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Projekat izgradnje velikih hidroelektrana na Drini se suočava sa novim zastojima, nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prihvatio žalbu nevladine organizacije Aarhus centar u BiH i poništio rešenje o izdavanju ekološke dozvole za HE Foča.

Organizacija Aarhus centar je 24. aprila primila presudu Ustavnog suda BiH kojom se usvaja njena tužba. Nju su prethodno odbili Okružni sud u Banjaluci i Vrhovni sud Republike Srpske. Tužba, koja se poziva na proceduralne nedostatke rešenja o obnovi ekološke dozvole, podneta je 2018. godine.

Izgradnjom bilo kakve brane na Drini bi kvalitet vode, biodiverzitet i razvoj turizma bili uveliko ugroženi, tvrdi Aarhus centar. Takođe, kako tvrdi ova organizacija, teško je isključiti potencijalne uticaje ovih velikih hidroelektrana na kanjon reke Tare u Crnoj Gori. Izgradnja HE Foča i HE Buk Bijela, kao i treće planirane elektrane na Drini, HE Paunci, zajednički je projekat Republike Srpske i Srbije.

Proces izdavanja dozvole za HE Foča je „vraćen na početak,“ a isto se očekuje i za HE Buk Bijela

Ovim je izdata ekološka dozvola za HE Foča poništena i ceo proces vraćen na početak, izjavila je Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch Network. Isto se očekuje i za HE Buk Bijela, s obzirom da su obe ekološke dozvole deo uvezanog sistema i u Crnoj Gori objedinjenog prekograničnog procesa učešća javnosti, koji je u slučaju HE Foča ocenjen kao pravno manjkav, kaže Kovačević.

Što se tiče HE Buk Bijela, njenu izgradnju iz ekoloških razloga osporavaju država Crna Gora, ekološke organizacije u BiH i Crnoj Gori, ali i Federacija BiH, koja smatra da Republika Srpska kao entitet nije nadležan da sam donese odluku o gradnji hidroelektrana na Drini.

U julu prošle godine, BiH i Crna Gora osnovale su zajedničku radnu grupu za rešavanje problema vezanih za projekat HE Buk Bijela, a nekoliko nedelja kasnije Republika Srpska je saopštila da će uraditi dodatnu ekološku studiju kako bi se analizirali efekti gradnje hidroelektrane na Nacionalni park Durmitor u Crnoj Gori.

Srbija završila pripremne radove za HE Buk Bijela

Kamen temeljac za HE Buk Bijela postavljen je maja 2021. godine, a Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović rekla je u martu ove godine da je Srbija, koja je većinski vlasnik projekta, završila pripremne radove i da je ostalo da se završe sve studije o proceni uticaja na životnu sredinu i izabere glavni izvođač.

“Kapacitet ove hidroelektrane je 114 megavata, a projekat je opravdan i energetski i komercijalno,” izjavila je Đedović Handanović.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

federacija bih pravilnik energetske dozvole

U Federaciji BiH nije potrebna energetska dozvola za elektrane snage manje od 1 MW

2. maj 2024. - Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH donelo je Pravilnik o izdavanju energetske dozvole

La Kamera IRENA Moramo da instaliramo vise elektrana na obnovljive izvore i brze

La Kamera (IRENA): Moramo da instaliramo više elektrana na obnovljive izvore i brže

2. maj 2024. - Šef agencije IRENA Frančesko la Kamera skrenuo je pažnju na geografsku koncentraciju širenja kapaciteta iz obnovljivih izvora u nekim delovima sveta

toplotni talas berze cene struje jie srbija evropa

Šta se krije iza rekordnih cena na berzama Jugoistočne Evrope: Krivci prenosna mreža, ali i još ponešto

2. maj 2024. - Rekordno visoke temperature nisu razlog za rekordan rast cena na berzama od 50 do čak 170 odsto, pokazale au analize

zeleni celik elektricna vozila studija

Prelazak na zeleni čelik neznatno utiče na cenu električnih vozila

2. maj 2024. - Prelazak na 100 odsto zelenog čelika do 2040. koštao bi samo osam evra, zbog troškova CO2 emisija, kao i pada troškova proizvodnje čelika