Električna energija

Zemlje Zapadnog Balkana u svetskih top 10 po udelu uglja u proizvodnji struje

Foto: Jonathan Kemper on Unsplash

Objavljeno

08.10.2021.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

08.10.2021.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Bocvana je prva, a Kosovo* drugo na svetu po udelu uglja u proizvodnji električne energije. Srbija i BiH su na sedmom odnosno desetom mestu na globalnom planu i na višoj su poziciji čak i od Kine.

Manjak uglja izaziva prekide u snabdevanju strujom širom Indije i Kine, gde je to fosilno gorivo još uvek dominantan izvor električne energije. Motivisana tekućom gasnom krizom i nezabeleženim rastom cena struje i uglja, Statista je sastavila spisak zemalja sveta koje najviše zavise od uglja u elektroenergetskom sektoru – tri sa Zapadnog Balkana su dospele među prvih deset.

Ti podaci, koje je prikupio Ember, pokazali su da Bocvana proizvodi neverovatnih 99,8 odsto svoje struje iz uglja. Ali Kosovo* je samo jedno mesto niže, sa 94,8 procenata. Osim sitnog udela iz vetra i hidrocentrala, sva domaća električna energija dolazi iz zastarelih pogona na ugalj Kosova A i Kosova B.

Zemlje Zapadnog Balkana svetskih top 10 udelu uglja proizvodnji struje

Deficit uglja preti ekonomskoj stabilnosti

Po informacijama za prošlu godinu, ili za 2019. u slučajevima gde zemlje još nisu objavile zvanični izveštaj, treća je Mongolija (92,3 odsto), a slede Južnoafrička Republika (85,5) i Moldavija (82,3). Indija je na šestom mestu s udelom uglja u domaćoj proizvodnji struje od 70,6 odsto, a odmah za njom je Srbija – 70 procenata.

Sledeća je Poljska, s prošlogodišnjim udelom od 69,8 odsto, a prate je Kazahstan (69,7) i Bosna i Hercegovina (67,7), deseta na listi. Na naredne dve pozicije su Kina i Indonezija, mada su njihovi udeli uglja prilično niži: 60,8 odnosno 59,7 procenata.

Udeo uglja u proizvodnji električne energije u Kini iznosi 60,8 odsto, što je stavlja na 11. mesto, posle BiH

Kao i kod drugih energenata, do deficita uglja je došlo s naglim oporavkom potražnje posle potonuća izazvanog pandemijom. Uzletu su pomogli ekonomski stimulansi država širom sveta. Energetski sektor ima poteškoće u praćenju potražnje, pogotovo zbog odlaganja investicija tokom poslednjih godinu i po dana. Na nekim mestima proizvodnju i isporuku uglja koče strogi propisi za zaštitu životne sredine i vremenske nepogode.

Treba pomenuti i da ima analitičara i industrijalaca koji uzroke trenutne energetske krize vide u ubrzanom zatvaranju elektrana na ugalj proteklih nekoliko godina, pogotovo u Evropi, i tvrde da su ti kapaciteti morali biti potpuno nadomešteni.

Kina, Indija imaju najviše projekata izgradnje elektrana na ugalj

Kina i Indija ulažu ogromna sredstva u energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima, ali takođe imaju najveće planove za nove elektrane na ugalj na svetu. Turska, koja je upravo ratifikovala Pariski sporazum o klimatskim promenama, ne zaostaje mnogo i u grupi je sa Vijetnamom, Bangladešom i Indonezijom. Ember je u nedavnom izveštaju naveo da ta zemlja trenutno gradi jednu termoelektranu na ugalj, a da su u razvoju projekti za još 15, no da velik broj njih verovatno neće biti sproveden u delo.

Turska, Srbija i BiH su jedine evropske zemlje koje imaju planove za nove elektrane na ugalj, ako se izuzme jedan neaktivan projekat u Poljskoj. Ipak, Srbija je obustaila pripremne radove za instalaciju sistema Kolubara B, finansiranog iz kineskog zajma, tako da izgleda da je taj poduhvat napušten. U izgradnji je druga termoelektrana, Kostolac B3, a o još par planiranih projekata već dugo nema vesti.

Bosna i Hercegovina ne odustaje od plana za Tuzlu 7, a odnedavno je ponovo aktuelna mogućnost privatne investicije u razvoj termoelektrane Ugljevik 3. Sporazum Kosova* sa kompanijom ContourGlobal o izgradnji termoelektrane na ugalj prošle godine je otkazan, a vlada je upravo odbila da prihvati čak i plan izgradnje gasovoda.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

strategiji-Kosovo-ciljeve-energetske-tranzicije-2031-godine

Kosovo* objavilo ciljeve energetske tranzicije do 2031. godine

8. oktobar 2021. - Vlada u Prištini cilja da 2031. bude 1,6 gigavata snage u zelenim elektranama, uz 340 MWh u baterijama i rekonstrukciju termoelektrana

Novo poglavlje za francuske nuklearke: dostupnost vode utiče na bezbednost reaktora

Klimatske promene ugrožavaju rad i bezbednost francuskih nuklearki

8. oktobar 2021. - Revizorski sud je upozorio da se bezbednost 56 postojećih reaktora, kao i novih projekata, mora sagledati u kontekstu klimatskih promena

virtuelne elektrane bih agregatori pandurevci nosbih pandurevic

Bum virtuelnih elektrana u BiH: sedam agregatora upravlja elektranama snage 120 MW

8. oktobar 2021. - Virtuelne elektrane omogućile su malim proizvođačima zelene energije da skuplje prodaju svoju struju nego u sistemu fid-in tarifa

peter sijarto energetska zajednica madjarska srbija republika srpska

Sijarto: Pozdravljam formiranje energetske zajednice Mađarske, Republike Srpske i Srbije

8. oktobar 2021. - Peter Sijarto, koji je posetio BiH, je istakao da je Mađarskoj, kao zemlji koja nema izlaz na more, regionalna saradnja jako važna