OIE

Srbija podelila celu kvotu na drugim aukcijama, investitori grade elektrane na solar i vetar snage 645 MW

aukcije srbija solar vetar rezultati

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Nenad Kostić

Objavljeno

21.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

21.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija je u drugom krugu aukcija dodelila ceokupnu kvotu za premije od 424,8 megavata (MW). U Ministarstvo rudarstva i energetike kažu da će izabrani investitori iz Kine, SAD-a, Francuske i Srbije izgraditi deset vetroparkova i solarnih elektrana snage 645 MW.

Ministarstvo rudarstva i energetike je u novembru raspisalo drugi krug aukcija za dodelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora energije. U predviđenom roku stigla je 41 prijava, a 37 se kvalifikovalo odnosno ispunilo sve uslove. Investitori u vetar tražili su premije za kapacitet od 444 MW, a kvota je bila 300 MW. Za solarne elektrane je interesovanje bilo nešto veće od 260 MW, a na raspolaganju su bile premije za 124,8 MW.

Pobednici na aukcijama će dobiti premije kroz petnaestogodišnje ugovore o razlici u ceni (eng. CfD).

Za vetar je bilo sedam ponuda koje su se kvalifikovale, a kvotu je podelilo pet firmi. Investitori će izgraditi vetroparkove snage 468 MW, a dobili su premije za 300 MW, navodi se u predlogu rang liste, koju je objavilo Ministarstvo.  Ponuđena cena za vetar nije smela da bude viša od 79 evra po megavat-satu (MWh), a investitori su, kako je navelo Ministarstvo, ponudili od 53,59 evra do 68,25 evra.

Premije su dobile sledeće firme: Matrix Power, čiji je vlasnik francuski Akuo Energy, Windvision Windfarm A, Windvision Windfarm B, Crni Vrh Power, čiji su vlasnici kineske firme Shanghai Electric Power & Energy Development Limited i CMC Capital, i Jasikovo, čije vlasništvo drže fizička lica iz Srbije.

Kod solara je konkurencija bila mnogo veća. Od ukupno 30 prijava, koje su se kvalifikovale, premije je dobilo pet. Kvota je bila 124,8 MW, a investitori će instalirati fotonaponske elektrane snage 177 MW, piše u predlogu rang liste, koju je objavilo Ministarstvo.

Investitori su, kako je navelo Ministarstvo, ponudili cenu od 50,9 evra do 58 evra po MWh, a limit je bio 72 evra. Premije su dobile sledeće firme: Vemi biogas, Kobra global, Solarina, Mona Green Energy 2 i Brankov solar. Solarina je jedini veći projekat, snage 150 MW, a Brankov solar predstavlja projekat za agrosolar.

Osim Solarine, koja je u vlasništvu kompanije CWP Europe, i firme Mona Green Energy 2, čiji vlasnik je srpska kompanija Mona holding, ostale firme su u vlasništvu fizičkih lica iz Srbije.

Prvih deset prijava na rang-listi za solar

Ministarstvo rudarstva i energetike je saopštilo da je ukupna planirana vrednost investicija prijava koje su dobile podsticaje 782 miliona evra.

Đedović Handanović: Sva proizvedena električna energija će pripasti Elektroprivredi Srbije

Ministarka Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je drugi krug aukcija bio izuzetno uspešan, i po kapacitetima, i po ponuđenim cenama, ali i po tome što će sva električna energija iz elektrana koje dobiju podsticaje pripasti Elektroprivredi Srbije (EPS) za potrebe snabdevanja privrede i građana.

„Ponuđene cene su veoma konkurentne, 50,9 evra po MWh za solar i 53,5 evra za vetar što je značajno ispod nivoa tržišnih. Ovo prema našem modelu podsticaja znači da ne očekujemo da će biti subvencionisanja elektrana, već će uglavnom one vraćati ekstra profit državi dokle god su tržišne cene veće od onih koje su ponudili pobednici aukcija“, najavila je ona.

Ministarka je anvela da su za sve projekte investitori ponudili da proizvedena energija bude otkupljena za snabdevanje domaćih potrošača u narednih 15 godina.  Zelena energija, kako je dodala, ostaje u Srbiji i neće se izvoziti na druga tržišta.

Potvrda dobrih uslova za ulaganje u Srbiji

Naglasila je i da je veliko interesovanje investitora potvrda dobrih uslova za ulaganje u Srbiji i pokazuje da zakonodavni okvir u oblasti obnovljivih izvora energije obezbeđuje ravnotežu između sigurnosti investicija i energetske sigurnosti.

„Osim domaćih investitora, na ovim aukcijama pobednici su i investitori iz Kine, SAD-a i Francuske. To pokazuje da je Srbija globalno prepoznata kao dobra destinacija za ulaganje, što će mnogo značiti u ostvarivanju naših strateških ciljeva u procesu energetske tranzicije“, navela je ministarka.

Trogodišnji plan sistema podsticaja koji je Vlada usvojila 2023. predviđa dodelu tržišnih premija za 1.300 MW za proizvođače iz obnovljivih izvora energije. U prvom krugu aukcija koje su uspešno sprovedene u 2023, ukupni instalisani kapacitet elektrana koje će se naći na mreži do kraja naredne godine je 715 MW.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

21. februar 2025. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javne zgrade ima solar snage skoro 20 MW

21. februar 2025. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

21. februar 2025. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini

GWEC Novoinstalirani kapacitet vetroelektrana 2024 bio rekordan

GWEC: Novoinstalirani kapacitet vetroelektrana 2024. bio rekordan

21. februar 2025. - Novopostavljene vetroelektrane su 2024. imale rekordnih 117 gigavata kapaciteta, mada je to tek neznatno više nego 2023, objavio je GWEC