OIE

Srbija dobija 8,44 miliona evra za rekonstrukciju HE Bistrica i studiju za Centralno-balkanski koridor

he-bistrica-dubravka-djedovic

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Objavljeno

04.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija je preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) odobrila 8,44 miliona evra bespovratne pomoći Srbiji u oblasti energetike koja će biti iskorišćena za rekonstrukciju hidroelektrane Bistrica i izradu studije izvodljivosti sa procenom uticaja na životnu sredinu za projekat Centralno-balkanskog koridora.

Projekti modernizacije hidroelektrane Bistrica i za Centralno-balkanski elektroenergetski koridor doprineće povećanju kapaciteta obnovljivih izvora energije, ali i prenosnih kapaciteta povezivanjem Srbije sa istočnim i zapadnim susedima. Time će Srbija postati značajno čvorište evropskog elektroenergetskog sistema, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Grant će pokriti oko 20% vrednosti projekta, koji će koštati 36,1 milion evra

Za projekat rekonstrukcije hidroelektrane Bistrica, koji će produžiti  životni vek postrojenja, odobreno je 7,72 miliona evra, što pokriva oko jedne petine procenjene vrednosti investicije, koja iznosi 36,1 milion evra. Ovo postrojenje na Limu izgrađeno je pre više od 60 godina, a njegov ukupan instalisani kapacitet je 104 MW.

Radovi treba da počnu sledeće godine

Početak radova je planiran za drugu polovinu 2024. godine, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Srbija takođe planira izgradnju nove reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica, snage 628 MW, koja će se nalaziti nizvodno od postojeće hidroelektrane Bistrica. Za ovaj projekat će, prema najnovijim procenama, biti potrebno oko 1,2 milijarde evra, a Srbija planira da o finansiranju pregovara sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA).

Inače, u Republici Srpskoj postoji projekat tri hidroelektrane u kaskadi na reci Bistrici kod Foče.

Projekat Centralno-balkanskog koridora procenjen na 195 miliona evra

Od ukupne vrednosti granta Evropske komisije, za izradu studije izvodljivosti i procene uticaja na životnu sredinu za projekat Centralno-balkanskog koridora namenjeno je oko 724,500 evra.

Izgradnja samog koridora bi trebalo da košta oko 195 miliona evra, a taj projekat uključen je u Panevropski plan razvoja prenosnog sistema 2022. Evropske asocijacije operatora prenosnih sistema (ENTSO-E), navodi se u saopštenju.

Projekat podrazumeva izgradnju dalekovoda koji bi povezao centralnu Srbiju sa regionom Kostolca, a u drugoj fazi se planira povezivanje Srbije i Bugarske dalekovodom od 400 kV i izgradnja novih dalekovoda koji bi povezali istočnu i zapadnu Srbiju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

4. avgust 2023. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

4. avgust 2023. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

4. avgust 2023. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

4. avgust 2023. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini