OIE

Srbija dobija 8,44 miliona evra za rekonstrukciju HE Bistrica i studiju za Centralno-balkanski koridor

he-bistrica-dubravka-djedovic

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Objavljeno

04.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija je preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) odobrila 8,44 miliona evra bespovratne pomoći Srbiji u oblasti energetike koja će biti iskorišćena za rekonstrukciju hidroelektrane Bistrica i izradu studije izvodljivosti sa procenom uticaja na životnu sredinu za projekat Centralno-balkanskog koridora.

Projekti modernizacije hidroelektrane Bistrica i za Centralno-balkanski elektroenergetski koridor doprineće povećanju kapaciteta obnovljivih izvora energije, ali i prenosnih kapaciteta povezivanjem Srbije sa istočnim i zapadnim susedima. Time će Srbija postati značajno čvorište evropskog elektroenergetskog sistema, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Grant će pokriti oko 20% vrednosti projekta, koji će koštati 36,1 milion evra

Za projekat rekonstrukcije hidroelektrane Bistrica, koji će produžiti  životni vek postrojenja, odobreno je 7,72 miliona evra, što pokriva oko jedne petine procenjene vrednosti investicije, koja iznosi 36,1 milion evra. Ovo postrojenje na Limu izgrađeno je pre više od 60 godina, a njegov ukupan instalisani kapacitet je 104 MW.

Radovi treba da počnu sledeće godine

Početak radova je planiran za drugu polovinu 2024. godine, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Srbija takođe planira izgradnju nove reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica, snage 628 MW, koja će se nalaziti nizvodno od postojeće hidroelektrane Bistrica. Za ovaj projekat će, prema najnovijim procenama, biti potrebno oko 1,2 milijarde evra, a Srbija planira da o finansiranju pregovara sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA).

Inače, u Republici Srpskoj postoji projekat tri hidroelektrane u kaskadi na reci Bistrici kod Foče.

Projekat Centralno-balkanskog koridora procenjen na 195 miliona evra

Od ukupne vrednosti granta Evropske komisije, za izradu studije izvodljivosti i procene uticaja na životnu sredinu za projekat Centralno-balkanskog koridora namenjeno je oko 724,500 evra.

Izgradnja samog koridora bi trebalo da košta oko 195 miliona evra, a taj projekat uključen je u Panevropski plan razvoja prenosnog sistema 2022. Evropske asocijacije operatora prenosnih sistema (ENTSO-E), navodi se u saopštenju.

Projekat podrazumeva izgradnju dalekovoda koji bi povezao centralnu Srbiju sa regionom Kostolca, a u drugoj fazi se planira povezivanje Srbije i Bugarske dalekovodom od 400 kV i izgradnja novih dalekovoda koji bi povezali istočnu i zapadnu Srbiju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Saudijska Acwa investira u Turskoj pet milijardi dolara u solar vetar

Saudijska Acwa investira u Turskoj pet milijardi dolara u solar, vetar

4. avgust 2023. - Saudijska Acwa je dogovorila izgradnju dva solarna parka u Turskoj od po gigavat. U planu je ukupno pet gigavata, uključujući vetroelektrane

svet ppa ugovori bloombergnef izvestaj 2025

PPA ugovori u 2025. prvi put zabeležili pad za skoro deceniju

4. avgust 2023. - Meta, Amazon, Google i Microsoft su ugovorili skoro polovinu PPA ugovora, prema izveštaju agencije BloombergNEF

svetska banka solar krov finansiranje kredit

Svetska banka planira finansiranje 20.000 prozjumera u Republici Srpskoj

4. avgust 2023. - Svetska banka namerava da kreditira projekat za prozjumere u Republici Srpskoj, a odluka o finansiranju bi mogla biti doneta u maju

Srbija 2032 zavrsava pripreme izgradnju nuklearke Rusija moguci partner

Srbija 2032. završava pripreme za izgradnju nuklearke, Rusija mogući partner

4. avgust 2023. - Srbija razvija nuklearni program sa EDF-om i očekuje da ga sastavi do 2032, a otvorena je i za druga partnerstva, uključujući sa Rosatomom