OIE

Srbija dobija 8,44 miliona evra za rekonstrukciju HE Bistrica i studiju za Centralno-balkanski koridor

he-bistrica-dubravka-djedovic

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Objavljeno

04.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija je preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) odobrila 8,44 miliona evra bespovratne pomoći Srbiji u oblasti energetike koja će biti iskorišćena za rekonstrukciju hidroelektrane Bistrica i izradu studije izvodljivosti sa procenom uticaja na životnu sredinu za projekat Centralno-balkanskog koridora.

Projekti modernizacije hidroelektrane Bistrica i za Centralno-balkanski elektroenergetski koridor doprineće povećanju kapaciteta obnovljivih izvora energije, ali i prenosnih kapaciteta povezivanjem Srbije sa istočnim i zapadnim susedima. Time će Srbija postati značajno čvorište evropskog elektroenergetskog sistema, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Grant će pokriti oko 20% vrednosti projekta, koji će koštati 36,1 milion evra

Za projekat rekonstrukcije hidroelektrane Bistrica, koji će produžiti  životni vek postrojenja, odobreno je 7,72 miliona evra, što pokriva oko jedne petine procenjene vrednosti investicije, koja iznosi 36,1 milion evra. Ovo postrojenje na Limu izgrađeno je pre više od 60 godina, a njegov ukupan instalisani kapacitet je 104 MW.

Radovi treba da počnu sledeće godine

Početak radova je planiran za drugu polovinu 2024. godine, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Srbija takođe planira izgradnju nove reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica, snage 628 MW, koja će se nalaziti nizvodno od postojeće hidroelektrane Bistrica. Za ovaj projekat će, prema najnovijim procenama, biti potrebno oko 1,2 milijarde evra, a Srbija planira da o finansiranju pregovara sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA).

Inače, u Republici Srpskoj postoji projekat tri hidroelektrane u kaskadi na reci Bistrici kod Foče.

Projekat Centralno-balkanskog koridora procenjen na 195 miliona evra

Od ukupne vrednosti granta Evropske komisije, za izradu studije izvodljivosti i procene uticaja na životnu sredinu za projekat Centralno-balkanskog koridora namenjeno je oko 724,500 evra.

Izgradnja samog koridora bi trebalo da košta oko 195 miliona evra, a taj projekat uključen je u Panevropski plan razvoja prenosnog sistema 2022. Evropske asocijacije operatora prenosnih sistema (ENTSO-E), navodi se u saopštenju.

Projekat podrazumeva izgradnju dalekovoda koji bi povezao centralnu Srbiju sa regionom Kostolca, a u drugoj fazi se planira povezivanje Srbije i Bugarske dalekovodom od 400 kV i izgradnja novih dalekovoda koji bi povezali istočnu i zapadnu Srbiju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska ina siemens koncar vodonik vodik elektrolizer

Siemens Energy i Končar će instalirati elektrolizer za kompaniju INA

4. avgust 2023. - INA je saopštila da je potpisala dva važna ugovora za realizaciju Projekta proizvodnje zelenog vodonika u Rafineriji nafte Rijeka

EU razmatra predloge Crne Gore za izmene CBAM-a

EU razmatra predloge Crne Gore za izmene CBAM-a

4. avgust 2023. - Ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović održao je niz sastanaka o CBAM-u sa visokim zvaničnicima EU

crna gora epcg baterije tender prozjumeri distributivna mreza

EPCG raspisao novi tender za baterije, ali odustao od nabavke velikih sistema

4. avgust 2023. - Javna nabavka je poništena jer EPCG nije dobila saglasnost Vlade Crne Gore za uzimanje kredita za projekat vredan 58 miliona evra

izvestaj Medjunarodne agencije za energetiku IEA

IEA: Zaposlenost u energetskom sektoru raste duplo brže nego u celoj svetskoj privredi

4. avgust 2023. - Zaposlenost u energetici raste duplo brže nego u celoj globalnoj privredi, ali IEA upozorava na ozbiljan nedostatak kvalifikovanih radnika u ključnim sektorima