OIE

Solarne elektrane u industrijskim zonama u Severnoj Makedoniji za fabrike koje izvoze u EU

Solarne-elektrane-industrijskim-zonama-Severnoj-Makedoniji-fabrike-izvoze-EU

Foto: iStock

Objavljeno

23.04.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.04.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Severnoj Makedoniji su pokrenuta javno-privatna partnerstva za solarne elektrane u industrijskim zonama TIRZ. Ideja je da snabdevaju proizvodne pogone iz kojih se roba izvozi u Evropsku uniju, pa kompanije tako neće morati da plaćaju tamošnji prekogranični porez na ugljenik – CBAM.

Industrijski proizvođači sve više traže zelenu električnu energiju da bi mogli da ispune svoje klimatske ciljeve. Da bi ostale konkurentne, evropske i severnoameričke kompanije pritom moraju da ublaže troškove na ime ispuštanja gasova s efektom staklene bašte, pa se okreću čistijim izvorima. Te dozvole se naplaćuju kroz sisteme za trgovanje emisijama.

Proizvođače izvan EU pak 2026. godine očekuje uvođenje Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM). Da bi izvozili u taj 27-člani trgovinski blok, moraće da plaćaju nadoknadu za emisije nastale tokom proizvodnje, a tarife će postepeno rasti.

Severna Makedonija se zato opredelila da zasniva javno-privatna partnerstva za solarne elektrane preko svoje Direkcije za tehnološko-industrijske razvojne zone (TIRZ ili, na engleskom, TIDZ). Ideja je da fotonaponski pogoni privuku i snabdevaju proizvođače orijentisane na izvoz u EU.

U razvoju projekat solarne elektrane od deset megavata

Normak Investment, suvlasnik i koncesionar zone Tetovo, kojom i upravlja, dobio je od Regulatorne komisija za energetiku i usluge u upravljanju vodama i komunalnim otpadom (RKE) probnu dozvolu za rad za svoju planiranu solarnu elektranu od deset megavata.

Dalje, TIRZ je potpisao sporazum vredan 412 miliona denara (6,7 miliona evra) sa preduzećem Zobek Mining da pripremi zemljište za izgradnju solarnih elektrana. Lokacije su u industrijskim zonama Skopje 1, Skopje 2, Štip, Strumica, Prilep i Struga. U direkciji navode da će radovi biti finansirani nadoknadama koje će plaćati operateri fotonaponskih sistema.

TIRZ je, inače, krajem prošle godine uputio javni poziv za započinjanje javno-privatnih partnerstava za solarne elektrane. Turska kompanija Fides Elektrik Enerjisi je prva izabrana na tom konkursu.

Operater TIRZ-a Tetovo pravi zonu zelene energije

Normak Investment, koji je konzorcijum norveških kompanija, najavio je pre dve godine da će kompleks u Tetovu učiniti zonom zelene energije.

Štaviše, PiKCELL Group, sa sedištem u Severnoj Makedoniji, saopštio je u septembru 2022. da će s nemačkom kompanijom AE Solar sagraditi fabriku solarnih panela u TIRZ-u Tetovo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

skladiste tople vode crna gora grejanje balansiranje berane

Jamsko skladište tople vode za grejanje Berana i balansiranje elektromreže

23. april 2024. - Podzemno skladište tople vode u Beranama imalo bi kapacitet 30 GWh i koristilo bi se za daljinsko grejanje, ali i za usluge balansiranja

Sef IEA Fatih Birol proglasio crni april globalne energetske krize

Šef IEA Fatih Birol proglasio ‘crni april’ globalne energetske krize

23. april 2024. - Energetska kriza prevazilazi šokove iz 1973, 1979. i 2022. zajedno, smatra izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku Fatih Birol

elektromreza kapacitet eu obnovljivi izvori ember prikljucak

Ember: Nedovoljan kapacitet elektromreže preti da ugrozi energetsku bezbednost EU

23. april 2024. - Elektroenergetske mreže u EU nemaju kapacitet da priključe nova postrojenja na obnovljive izvore, niti za zadovolje rast potražnje

srbija TENT B odsumporavanje termoelektrana

EPS: U probnom radu postrojenje za odsumporavanje u TE Nikola Tesla B

23. april 2024. - Najvažnije je da na ovaj način unapređujemo kvalitet vazduha, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović